Zanimljivosti iz rimske povijesti: Dvadeset tri rane, div na tronu i porez na urin

Uživajte u zabavnim činjenicama iz rimske povijesti koje smo za vas odabrali!

1. Na vrhuncu njegove moći, Gaja Julija Cezara (100. prije Krista – 44. prije Krista) ubili su ga urotnici iz patricijskih redova na čelu s Brutom, Kasijem i Trebonijem. Prije nego što je izgovorio čuvenu rečenicu “Zar i ti, sine Brute?”, veliki vojskovođa i državnik je, prema nekim izvorima, zadobio čak dvadeset i tri uboda nožem. Liječnik je kasnije ustvrdio da je smrtonosna bila samo jedna rana, ona u prsa.

2. Rimski Kolosej isprva se zvao amfiteatar Flavijeca, a ime pod kojem je poznat dobio je zbog tzv. “rimskog Kolosa”, gigantske skulpture cara Nerona podignute u blizini. U antičko vrijeme, kad je bio bio poprište gladijatorskih borbi, bio je obložen mramorom, a pod njegovim drvenim podom bile su smještene krletke za životinje te različite sprave potrebne u okrutnim predstavama. Manje je poznato da je ostao u funkciji stoljećima nakon pada Rimskog Carstva. U srednjem i novom vijeku, u njemu su bile smještene obrtničke radionice, tržnica, pa čak i groblje.

3. Prvi javni zahod uveden je u antičkom Rimu, za vladavine cara Vespazijana (9. – 79.). Prije njega, Rimljani su mokrili u posude, koje su potom praznili u septičke jame. Vespazijan je uveo porez na skupljanje urina, a potom i prve javne zahode, čije se korištenje naplaćivalo. Urin iz tih nečistih mjesta skupljan je i prodavan kao izvor amonijaka, koji se koristio pri štavljenju kože. Kada je Vespazijanov sin Tit ocu spočitao neukusnu prirodu ove prakse, car je odgovorio: “Pecunia non olet” (“Novac ne smrdi”). U uspomenu na cara, za javne zahode se u Italiji gdjekad koristi naziv “vespasiani”.


4. Centurije, osnovne postrojbe rimske legije, nisu nisu nužno imale stotinu članova, kako naziv sugerira – broj im se kretao od sedamdeset do dvije stotine vojnika. Njihovi zapovjednici, centurioni, do tog položaja mogli su se probiti bez obzira na stalež iz kojeg su potekli. Tijekom rimske republike, imali su dvostruko veću plaću od običnih vojnika, dok su za vrijeme carstva zarađivali peterostruko.

5. Gaj Julije Ver Maksimin, poznatiji kao Maksimin Tračanin (173. – 238.), po svoj je prilici bio najviša osoba koja je ikad vladala Rimskim Carstvom. Premda su izvještaji suvremenika, koji tvrde na je narastao čudovišnih 260 centimetara, zacijelo pretjerani, činjenica je da je car bio natprosječno visok i jak. Navodno je mogao vlastoručno vući natovarena kola, a palac mu je bio toliko debeo da je na njemu nosio supruginu narukvicu kao prsten. Budući da ga kipovi prikazuju kao gorostasa izbočenih nadočnih lukova, velikog nosa i naglašene brade, neki znanstvenici vjeruju da je patio od akromegalije, poremećaja hormona rasta.

6. Rimski car Hadrijan (76. – 138.) zapamćen je po gušenju ustanka u Judeji te gradnji čuvenih zidina kojima je utvrdio granice u Britaniji. Manje poznat je podatak da je godine 117. donio jedan od najbizarnijih zakona u povijesti: pokušaje samoubojstava svojih vojnika proglasio je vrstom dezerterstva. Kazna za taj “zločin” bila je jednaka onoj koju su ovi ljudi sami sebi namijenili – smrt!

7. Prehrana antičkih Rimljani ovisila je, dakako, o njihovim financijskim mogućnostima. Dok se na stolovima plemića svakodnevno kočilo meso divljači, riba i rakova te vino, dakako, pomiješano s vodom (samo barbari pili su ga nerazrjeđenog), sirotinja se morala zadovoljiti pšeničnom kašom, crnim kruhom i vodom. I jedni i drugi su za zasđivanje koristili med – Rimljani nisu poznavali šećer.

Piše: Lucija Kapural

Komentari