Zanimljivosti iz prapovijesti: Ubojite ribe, genijalni hominidi i zubati kanibali

Pod pojmom prapovijest podrazumijevamo razdoblje koje prethodi pojavi pisanih izvora. Osnovna periodizacija na starije, srednje i mlađe kameno doba, bakreno doba, brončano doba te starije i mlađe željezno doba temelji se na činjenici da je čovjek, u različita doba, izrađivao oružja i oruđa od različita materijala. Za vas smo odabrali nekoliko zanimljivosti iz drevne prošlosti!

1. Jeste li se ikad pitali zašto divovi imaju tako važnu ulogu u grčkoj mitologiji? Za to su, vjerovali ili ne, zaslužni – fosili! Antički Grci smatrali su, naime, da imaju dokaz egzistencije giganata – radilo se o golemim kostima i lubanjama koje su pronalazili diljem svoje domovine. Danas znamo da su pripadale vunastim mamutima i ostalim izumrlim životinjskim vrstama iz prapovijesti.

2. Piranje su na glasu su kao jedne od najopasnijih stanovnica morskih dubina. Ove zastrašujuće ružne grabežljive ribe nisu se mnogo promijenile od prapovijesnih vremena, o čemu svjedoči nedavno otkriće paleontologa. Na jugu Njemačke, znanstvenici su pronašli najastariji poznati primjerak mesožderne ribe: ovaj monstrum, daleki predak današnje piranje, plivao je tamošnjim morima prije stotinu i pedeset milijuna godina!

3. Pod pojmom “boskopski čovjek” podrazumijevamo izumrlu vrstu hominida čiji su fosilni ostaci 1913. pronađeni u Boskopu, gradiću u unutrašnjosti Južne Afrike. Stara oko deset tisuća godina, otkopana lubanja imala je istaknuti čeoni dio, a znanstvenici su izračunali da je čuvala mozak za četvrtinu veći od onoga u moderna čovjeka. Ako je vjerovati američkom neuroznanstveniku Garyju Lynchu, vlasnik te lubanje bio je daleko inteligentniji od neandertalca i Homo erectusa, ali i od – modernog čovjeka!


4. Alosauri (na slici!), golemi mesožderi koji su živjeli su prije otprilike 150 milijuna godina, bili su najopasniji predatori svoga vremena. Oboružani moćnim kandžama te zubima dužim od deset centimetara, oštrim poput britve, bili su uistinu zastrašujuća stvorenja. Zastrašujuće su bile i njihove prehrambene navike: kad bi ostali resursi presušili, prakticirali su kanibalizam – gostili su se pripadnicima vlastite vrste!

5. Arheološki nalazi pokazuju da su se na području današnjeg Pakistana ljudi igrali špekulama još prije 4.600 godina. Igra je bila popularna u Mezopotamiji, starom Egiptu, antičkom Rimu, kod sjevernoameričkih Indijanaca i u brojnim drugim drevnim civilizacijama. Prve pronađene špekule bile su kamene, a kasnije su izrađivane i od keramike te stakla.

6. Prije 300 milijuna godina, puno prije nego su se pojavila ledena doba na Zemlji, naš planet izgledao je poput svijeta koji je nastao u mašti pisca znanstvene fantastike. Drevne papratnjače bile su visoke poput stabala, pauci su kopali metrima duboke rupe, a među grmljem su se šuljali zastrašujuće dugački člankonošci. Primjerice, preci današnje stonoge mogli su narasti do nevjerojatna dva i pol metra dužine!

7. Fortifikacijski sustav prapovijesne Sardinije svojevrsno je graditeljsko čudo. Između 1100. i 300. godine prije Krista, na otoku je podignuto više od trideset tisuća nuraga, obrambenih kula oblika krnjeg stošca. Drevni Sardi gradili su ih bez žbuke, samo u suhozidu, a povezivali su ih dugačkim, uskim hodnicima. Ova zdanja bila su opremljena za dugačke opsade.

8. Sauropodi su najveći dinosauri koji su ikad hodali našim planetom: bili su dulji od dvadeset pet metara, a u prosjeku su težili nekoliko desetaka tona. Živjeli su u razdoblju jure i krede, dakle prije približno 200 do 65 milijuna godina, a fosilni nalazi kostura ovih životinja nalaze se na svim kontinentima osim Antarktike. Zanimljivo je da su vrat i rep ovih golemih biljoždera činili šezdeset posto njihove tjelesne dužine!

Piše: Lucija Kapural

Komentari