Koji je izumitelj pokopan u svome najpoznatijem izumu? Zašto su članovi posade “Apolla 11” uoči sudbonosnog putovanja bližnjima ostavili na stotine autograma? Na koji su se način paukove mreže koristile u antičkoj medicini? Uživajte u zabavnim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. Pan paniscus, jedna od dvije vrste koje čine rod čimpanza, poznatija je kao bonobo. To ime je, međutim, rezultat – lapsusa! Prvi put se pojavilo 1954. godine, kad su zoolozi Eduard Paul Tratz i Heinz Heck predložili novi generički termin za patuljaste čimpanze. Radilo se o grešci u čitanju natpisa na sanduku centra Bolobo na rijeci Kongo, koji je dvadesetih godina prošlog stoljeća surađivao u prikupljanji čimpanzi.
2. Prvi ručni usisivač, nespretnu i ne osobito efikasnu napravu koja je čistila tepihe pomoću rotirajuće četke, 1860. godine je izumio Amerikanac Daniel Hess. Koncem stoljeća pojavio se znatno moćniji usisivač, no toliko velik da su ga do kuće mušterija prevozili u kočiji. Goleme sisaljke kroz prozor bi se uvukle u dom koji je trebalo očistiti, a potom bi, na oduševljenje okupljenih susjeda, snažan motor povlačio prljavštinu i otpatke kroz dugačku cijev i odvodio ih u stakleni kontejner.
3. Talkeetna, gradić u američkoj saveznoj državi Aljasci, 1997. godine je za počasnog gradonačelnika odabrao jednog četveronošca. Stubbs, narančasto-bijeli mačak pomalo sličan stripovskom Garfieldu, tu funkciju je “obnašao” puna dva desetljeća, sve do smrti. Bio je simbol grada i imao na tisuće obožavatelja diljem svijeta.
4. U antičkoj Grčkoj i Rimu, liječnici su rane pacijenata previjali – paukovim mrežama! Ovakvi zavoji nama se mogu činit neobičnima, no zapravo su bili vrlo učinkoviti. Mreže paučnjaka, naime, imaju antiseptička i antifugalna svojstva, a uz to su bogate vitaminom K, koji dokazano ubrzava proces zgrušavanja krvi.
5. Američki kemičar Fredric John Baur (1918. – 2008.) u povijest je ušao 1996. godine, kad je patentirao jedinstvenu tubicu u koju se pakira čips marke “Pringles”. Toliko se ponosio izumom da ga je odlučio ponijeti sa sobom u grob – doslovce! Nakon smrti, tijelo znanstvenika je kremirano, a dio posmrtnih ostataka – prema njegovim željama – nasut u jednu od ovakvih tuba za čips te položen u zemlju.
6. Suprotno uvriježenome mišljenju, naočale sa zatamnjenim staklima nisu moderni izum. Prve su konstruirane u dvanaestom stoljeću u Kini i bile su izrađene od kvarca. Za razliku do današnjih, nisu služile za zaštitu od sunca, već su bile namijenjene sucima – zadaća im je bila prikriti njihove emocije prilikom ispitivanja svjedoka!
7. Nakon nekoliko pokusnih lansiranja bez ljudske posade i nesretnoga slučaja kad su u požaru prilikom treninga smrtno stradala trojica astronauta, prvi čovjekov let na Mjesec dogodio se 16. srpnja 1969. Svemirski brod “Apollo 11”, u kojem su bili astronauti Neil Armstrong, Edwin “Buzz” Aldrin i Michael Collins, nakon četiri dana puta ušao je u stabilnu putanju oko Mjeseca. Prvi čovjek koji je, 21. srpnja te godine, stupio na Mjesečevo tlo bio je Neil Armstrong. Zanimljivo, posada “Apolla 11” prije sudbonosnog putovanja nije mogla izvaditi policu osiguranja, zbog iznimne rizičnosti njihove misije. Obitelj su, za slučaj nesreće, odlučili namiriti drugačije: potpisali su na stotine autograma, kako bi ih njihovi bližnji mogli prodati u slučaju da se nikad ne vrate kući!
Piše: Lucija Kapural
