Zanimljivosti iz povijesti: Plemeniti monarh, neshvaćeni genij i mrtvac na optuženičkoj klupi

Čime su se George Washington, Abraham Lincoln, John Adams i Thomas Jefferson bavili prije nego što su postali američki predsjednici? Tko je izumio prvu efikasnu anesteziju? Kako su ljudi obavljali higijenu nakon posjete nusprostorijama prije izuma toaletnog papira? Uživajte u manje poznatim činjenicama iz povijesti koje smo za vas probrali!

1. Toaletni papir relativno je novi izum, no i u drevnim vremenima postojao je način da se osoba očisti po obavljanju “dvojke”. Najstariji zapis o tome datira iz prvog stoljeća: Lucije Anej Seneka, jedan od najvećih rimskih filozofa, spominje spužvu pričvršćenu na dugački štap, kojom su njegovi sugrađani brisali stražnjice. Između dvije upotrebe, ta alatka – poznata kao tersorium – odlagala se u vjedro ispunjeno slanom vodom i octom.

2. Feldmaršal Erwin Rommel (1891. – 1944.) u povijesti je zapamćen je kao najsposobniji Hitlerov vojni zapovjednik. Manje je poznato da je status ratnog heroja stekao još u Prvome svjetskom ratu. Dogodilo se to na talijanskoj bojišnici, u bitki za Caporetto 26. listopada 1917. godine. Mladi natporučnik tada je izveo pothvat kakvog se ne bi posramio ni Chuck Norris! Njegova jedinica, sastavljena od pišljivih stotinjak vojnika, kod planine Matajur se suprotstavila sili od oko sedam tisuća Talijana. Nevjerojatno, Romelove snage odnijele su pobjedu te, uz minimalne gubitke, uspjele zarobiti čitavu talijansku diviziju. Dvadesetpetogodišnji Rommel za taj je pothvat nagrađen najvišim pruskim vojničkim odličjemm ordenom Pour le Mérite. Eponim “caporetto” od tada se u talijanskom jeziku koristi za opisivanje sramotna poraza.

3. Ono što se dogodilo s truplom pape Formoza (816. – 896.) možda na najzorniji način ilustrira “mračno doba” rimske i papinske povijesti. Nasljednik Stjepan VI., oruđe u rukama spoletske stranke, dao je iskopati tijelo Formoza, žestokog borca protiv te stranke. Uslijedilo je bizarno suđenje: na optuženičkoj klupi našlo se truplo, odjeveno u papinsko ruho. Kako leševi nisu poznati po sposobnosti iznošenja vlastite obrane, tijelo je proglašeno krivim, nakon čega je osakaćeno i bačeno u Tiber. Razjareni, Rimljani su uhvatili Stjepana, bacili ga u tamnicu i zadavili.


3. Rikard Lavljeg Srca (1157. – 1199.), jedan od najmoćnijih vladara u engleskoj povijesti, smrtno je ranjen iz samostrela kad je hodao oko Châlusa, dvorca u Francuskoj koji je namjeravao osvojiti. Umro je dvanaest dana kasnije, od gangrene, pokazavši prije toga upravo vitešku plemenitost – čovjeka koji ga je pogodio strijelom ne samo da je pomilovao, nego mu je dao i određenu svotu novca. Kraljevo “lavlje” srce odstranjeno je te, nakon balzamiranja, sačuvano za vječnost.

4. Što povezuje Georgea Washingtona, Abrahama Lincolna, Johna Adamsa i Thomasa Jeffersona? Prije nego što su zasjeli u fotelju predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, svi odreda su se bavili geodetskim mjerenjima!

5. Colorado Springs, gradić u američkoj saveznoj državi Colorado, osamdesetih godina devetnaestog stoljeća je – zahvaljujući termalnim izvorima koji su mu i dali ime te suhoj klimi – postao ultimativna destinacija za liječenje tuberkuloze. Do 1890. godine, trećinu stanovnika grada činili su oboljeli od tuberkuloze!

6. Ocem anestezije smatra se američki zubar William T. G. Morton (1819. – 1868.). Mladiću kojem je trebalo odstraniti tumor u vratu početkom 1846. godine dao je eter. Operacija je prošla uspješno i bezbolno, no Morton se susreo sa žestokim napadima medicinskih stručnjaka kad je pokušao patentirati svoj “Letheon”, jednostavan no vrlo efikasan inhalator za uspavljivanje. Siroti čovjek umro je u siromaštvu, ogorčen i zaboravljen.

7. Alastair i Jean Carruthers, bračni par liječnika iz Vancouvera, 1987. godine radio je na zajedničkom projektu, stvaranju lijeka za škiljavost. Kad su taj problem pokušali riještiti korištenjem male količine otrova botulina, otkrili su zanimljivu “nuspojavu”: bore oko očiju vremešne pacijentice netragom su nestale! Njihovo otkriće, kasnije nazvano botoks, unijelo je revoluciju u estetsku kirurgiju.

8. Ruski dramatičar Aleksandar Sergejevič Gribojedov (1795. – 1829.), autor provokativne komedije “Teško pametnomu”, bio je diplomat u Perziji i Tiflisu. Zbog druženja s dekabristima, bačen je u tamnicu, ali je 1827. vraćen na Kavkaz. Kao opunomoćeni ministar za Perziju, ubijen je za napada domaćih fanatika na rusko poslanstvo.

Piše: Lucija Kapural

Komentari