1. Kako bi skrenula pažnju javnosti na problem ugroženih ptica, američka konzervatorica prirode Doris Mager 1979. godine je punih tjedan dana živjela na stablu, preciznije, u golemome napuštenom gnijezdu bjeloglavih orlova. Kad je sišla s grane, ispričala je novinarima da se, na onoj visini, osjećala kao da i sama može poletjeti.
2. Kako bi spriječili gubitak kose, muškarci u antičkom Rimu u tjeme su utrljavali mješavinu vina, papra, octa, šafrana i prašine. Njihova “čudotvorna mješavina”, pokazala su kasnija ispitivanja, doista potiče cirkulaciju.
3. Imućne žene u antičkoj Grčkoj mnogo su pažnje pridavale mirisnim kremama i uljima. Za svaki dio tijela koristile su različiti miris: u kosu su utrljavale mažuran, noge su mazale palminim uljem, ruke metvicom, vrat timijanom, a ekstrakt ljubičice smatrale su djelotvornim stimulansom za živahan duh i bistar um.
4. Pijavice, beskičmenjaci iz porodice člankovitih ctva, zbog sposobnosti sprečavanja zgrušavanja krvi stoljećima se koriste u medicini. Njihovu učinkovitost poznavali su drevni Egipćani, a postoje indicije da ih je kraljica Kleopatra koristila kao tretman ljepote, ali i u liječenju neplodnosti. Tijekom Krimskog rata, popularizirao ih je ruski kirurg Nikolaj Ivanovič Pirogov (1810. – 1881.), stavljajući ih na velike prijelome i duboke rane te tako spašavajući ranjenike od infekcija. Zanimljivo, od 650 poznatih vrsta pijavica, u medicinske svrhe koristi se samo jedna, poznata kao hirudo medicinalis.
5. Davne 1709. godine u Veneciji je tiskan adresar s imenima i adresama sedamdeset sedam gradskih prostitutki. Uz imena i prezimena, uredno su bile navedene vrste i cijene usluga koje su “prijateljice noći” pružale!
6. Bijela kuća, službena rezidencija predsjednika SAD-a u Washingtonu, prvotno je bila – sive boje! Godine 1814., tijekom anglo-američkog rata, bila je zapaljena od strane britanskih trupa, a zidovi su kasnije obojani u bijelo kako bi se prekrili tragovi dima.
7. Čuveni francuski kipar Auguste Rodin (1840. – 1917.) na pariškom Salonu 1877. godine predstaio je veličanstveni akt “Doba bronce”. Djelo je bilo toliko realistično da se proširila glasina kako je umjetnik žrtvovao živi model, neku siromašnu djevojku, a potom obložio truplo broncom!
Piše: Lucija Kapural
