Zanimljivosti iz glazbene povijesti

Glazba je znatno starija od civilizacije – nećemo pretjerati ako kažemo da postoji otkad postoji čovjek. Od primitivnih naroda, kojima je služila kao magijsko sredstvo, preko remek-djela klasike, do današnjeg koegzistiranja brojnih žanrova, uvijek je bila tu, kao pozadinski šum naših života. Evo nekoliko zanimljivosti o glazbi, glazbalima i glazbenicima:

1. U aztečkoj kulturi, glazbenici su smatrani elitom. Često su godinama vježbali za nastupe na važnim ritualima, koji su uključivali i ljudska žrtvovanja. Unatoč časti i imetku koji je donosio, bio je to iznimno opasan poziv. Naime, pogrešno odsviran ton povlačio je – smrtnu kaznu!

2. Premda pripadaju prvenstveno području političke filozofije, Platonova djela “Država” i “Zakoni” mnogo redaka posvećuju glazbi. Ključnim preduvjetom za opstanak dobre države Platon je smatrao odgoj (“paideia”), i upravo u tom kontekstu glazba pronalazi svoju osnovnu funkciju. Naime, Platon je vjerovao da je svrha odgoja uniformnost te da je ona sredstvo koje vodi do građanske vrline; stoga od glazbe, koja je bila jedan od osnovnih dijelova paideie, zahtijeva jednostavnost i univerzalnost.

3. Fagot, drveno duhačko glazbalo iz porodice oboa, u šesnaestom je stoljeću konstruirao kanonik Afranio degli Albonesi u Mantovi, povezavši dva dijela slomljene cijevi i nazvavši ih fagotto (“svežanj”). Kasnije je instrumentu dodan mehanizam s poklopcima za otvaranje i pokrivanje rupica, namijenjen mijenjanju visine tona.

4. Hector Berlioz (1803. – 1869.), začetnik moderne orkestracije te inovator koji je svojom “Fantastičnom simfonijom” postavio temelje tzv. programnoj glazbi, po mnogima je jedan od najzančajnijih francuskih skladatelja. Dok je u glazbi izražavao snažnu odbojnost prema tradiciji te tipičnu romantičarsku neobuzdanost i strast, u privatnom životu bio je izrazito konzervativan. Kad ga je zaručnica, pijanistica Camille Molke, ostavila zbog drugog, planirao ih je oboje ubiti. Srećom, prijatelji su ga odgovorili od tog nauma.

5. Austrijski skladatelj Arnold Schönberg (1874. – 1951), pozat po začudnim atonalnim djelima kao što su “Tri klavirska komada”, “Knjiga visećih vrtova” i  “Pet komada za orkestar”, patio je od triskaidekafobija – paničnog straha od broja 13. Smatra se da je to razlog zašto se njegova posljednja opera zove “Mozes und Aron”, umjesto pravilnog slovkanja “Mozes und Aaron” – u potonjem slučaju, radilo bi se o 13 slova. Ironijom sudbine, umro je na – petak trinaesti!

6. Chuck Berry (1926. – 2017.), jedan od pionira rock and rolla, kao mladić je maštao o karijeri fotografa, budući da su ga mnogi hvalili kako ima “dobro oko”. Glazbom se počeo baviti samo kako bi mogao kupiti profesionalnu fotografsku opremu!

7. George Harrison (1943. – 2001.) toliko je bio predan glazbi da je, svjedoče brojne groupie djevojke, znao prebirati po gitari dok bi ga ove oralno zadovoljavale. Jednom se toliko zanio u svirku da nije primijetio kako je čik koji je nehajno odbacio zahvatio zavjese. Srećom, spasio ga je prijatelj koji je spavao u susjednoj sobi: probudio ga je miris dima te je na jedvite jade uspio pogasiti požar.

8. Johnny Logan (na slici!) nadimak “Mr. Eurosong” zaslužio je kao najuspješniji natjecatelj u povijesti toga glazbenog natjecanja: svoju domovinu, Irsku, triput je doveo do pobjede. Numera “Hold Me Now”, s kojom je pobijedio 1987. godine, izabrana je za treću najbolju u povijesti Eurosonga.

Piše: Lucija Kapural

Komentari