Osim onoga što mogu vidjeti na platnu, ljubitelje sedme umjetnosti zanimaju okolnosti u kojima su pojedini filmovi nastali, nepoznati detalji o antologijskim likovima, pa i tračevi za seta. Za vas smo, nasumičnim redoslijedom, probrali hrpu filmskih zanimljivosti!
1. Otac Sylvestera Stallonea, Frank, pojavljuje se u filmu “Rocky” kao čovjek koji oglašava gong u meču naslovnog junaka i Apolla Creeda. Glumčev mlađi brat, koji se također zove Frank, odradio je pak scenu u kojoj ga vidimo kao pjevača u uličnom bendu.
2. Prošlo je više od pola stoljeća otkako je Francis Ford Coppola ekranizirao roman Marija Puza, a “Kum” još uvijek ne silazi s lista najboljih uradaka sedme umjetnosti. Zanimljivo, slavnu rečenicu o “ponudi koja se ne odbija”, koja je izišla iz usta Vita Corleonea, Puzo je “posudio” od Balzaca. Izgovara je Vautrin, lik iz romana “Otac Goriot”, obraćajući se glavnom protagonistu Eugèneu de Rastignacu. U hrvatskom prijevodu, glasi ovako: “U tom slučaju, dat ću ti ponudu kakvu nitko ne bi odbio”.
3. Rika dinosaura u “Jurskom parku”, znanstveno-fantastičnom filmu Stevena Spielberga iz 1993. godine, utjerala je strah u kosti gledateljima. Zapravo se radilo o zvuku kornjača prilikom parenja, pojačanom do maksimima!
4. Kompanija Georgea Lucasa “Industrial Light & Magic”, osnovana kad je redatelj počeo s produkcijom “Ratova zvijezda”, zaslužna je za uvođenje računalne grafike u film. Pioniri na području specijalnih efekata, prvi su napravili scenu koja je posve računalno generirana, prvi su uspjeli napraviti čitavog čovjeka pomoću računalne animacije, a prvi su imali i 3D model.
5. Michael Curtiz,, redatelj kultne “Casablance” (1942.), koristio se amerikaniziranom inačicom svoga imena i prezimena. Rođen je u Budimpešti, koja je u to vrijeme pripadala Austro-Ugarskoj, kao Manó Kaminer Kertész. Tijekom Prvoga svjetskog rata, služio je u artiljeriji, a u Sjedinjene Američke Države preselio se 1926. godine. Ondje je stekao golemo bogatstvo – između ostaloga, posjedovao je vlastito igralište za polo!
6. “Gravitacija”, znanstveno-fantastični triler Alfonsa Cuaróna iz 2013. godine, koštao je više od indijske misije na Mars! Indija je na istraživanje “crvenog planeta” potrošila sedamdeset četiri milijuna dolara, dok je snimanje ovog filma Hollywood koštalo preko stotinu milijuna.
7. Poremećenog pisca Jacka Torrancea u Kubrickovom horor klasiku “Isijavanje” (1980.) prvotno je trebao portretirati Robert De Niro ali je redatelj, nakon gledanja “Taksista”, zaključio kako ovaj “ne izgleda dovoljno ludo” te je ulogu povjerio Jacku Nicholsonu.
8. “Andaluzijski pas”, nijemi nadrealistički film Luisa Buñuela i Salvadora Dalíja iz 1929. godine, šokirao je publiku, napose uvodnom scenom koja prikazuje oko prerezano britvom (na slici!). “Naš film u jednoj je večeri uništio desetljeće pseudointelektualnog avangardizma. U Europi više nema mjesta za male, nastrane rombove gospodina Mondriana”, pompozno je izjavio Dalí nakon premijere. Zanimljivo je da je scenarij nadahnut snovima redateljskog dvojca te da je uradak financirala – Buñuelova majka! Bizaran je i podatak o tzv. prokletstvu ovog filma. Poznato je, naime, da su glavni glumac i glumica diglu ruku na sebe: Pierre Batcheff se ubio 1932. godine u Parizu, a Simone Mareuil 1954. u Périgueuxu.
9. Ed Gein, jedan je od najmonstruozijih serijskih ubojica u američkoj povijesti, poslužio je kao inspiracija za likove jezivih negativaca u filmovima “Psiho”, “Teksaški masakr motornom pilom” i “Kad jaganjci utihnu”. Spekulira se da je “Mesar iz Plainfielda”, kako su poremećenog kanibala nazivali, između 1947. i 1957. godine života lišio desetak ljudi.
10. Davne 1900. godine, američki pisac Lyman Frank Baum, genijalac koji je u svojim djelima predvidio medije poput televizije, laptopa i bežičnog telefona, objavio je dječji roman “Čarobnjak iz Oza”, koji mu je donio slavu. Trideset devet godina kasnije, istoimeni film Victora Fleminga pojavio se u kinima. Nominiran za šest Oscara, najgledaniji je mjuzikl u povijesti.
Piše: Lucija Kapural
