Koji je čuveni redatelj kao dječak maštao o svećeničkom pozivu? Zašto Billy Wilder nije režirao vesterne, u njegovo vrijeme iznimno popularan žanr? Kako je legendarni Bogie “zaradio” prepoznatljivi ožiljak iznad usne? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz filmske povijesti koje smo za vas odabrali!
1. Sergio Leone (1929. – 1989.), talijanski filmski mag koji je ponajbolje uratke ostvaro u žanru tzv. “špageti vesterna”, odrastao je u Rimu, u vrijeme Mussolinijeve vladavine nad Italijom. Manje je poznato da je u svijet sedme umjetnosti ušao na poticaj roditelja: otac Vincenzo bio je cijenjeni glumac, scenarist i redatelj iz razdoblja nijemog filma, poznatiji pod umjetničkim imenom Roberto Roberti, a majka Bice Waleran slovila je za karakternu glumicu.
2. Michael Curtiz (1886. – 1962.), redatelj kultne “Casablance” (1942.), koristio se amerikaniziranom inačicom svoga imena i prezimena. Rođen je u Budimpešti, koja je u to vrijeme pripadala Austro-Ugarskoj, kao Manó Kaminer Kertész. Tijekom Prvoga svjetskog rata, služio je u artiljeriji, a u Sjedinjene Američke Države preselio se 1926. godine. Ondje je stekao golemo bogatstvo – između ostaloga, posjedovao je vlastito igralište za polo!
3. Roman Polanski, možda najkontroverzniji redatelj današnjice, rođen je 1933. u Parizu, kao Rajmund Roman Liebling. Njegova majka Bula, katolkinja ruskih korijena, ostavila je prvog supruga kako bi se udala za proizvođača plastike Rysyarda Lieblinga, poljskog Židova. Suočeni s rastućim antisemitizmom u Francuskoj, Lieblingovi donose nesretnu odluku i sele u Krakov. Da je dolazak bio greška, ubrzo je postalo jasno: Poljska je bila prva žrtva nacističke Njemačke. Po nalogu vlasti, obitelj je strpana u krakovski geto. Srećom, netom prije nego što su ih deportirali u koncentracijski logor, Lieblingovi su uspjeli osmogodišnjeg Romana dati na čuvanje jednoj katoličkoj obitelji. Nažalost, njegova majka smaknuta je u plinskoj komori u Auschwitzu.
4. Čuveni Billy Wilder (1906. – 2002.), autor klasika “Bulevar sumraka”, “Sabrina”, “Ljubav popodne”, “Apartman”, “Slatka Irma” i “Svjedok optužbe”, čitav život je izbjegavao režirati vesterne. Razlog je bio prozaičan – panično se bojao konja!
5. Sedma umjetnost ostala bi bez bisera kao što su “Taksist”, “Pobješnjeli bik”, “Boja novca”, “Dobri momci”, “Casino” i “Pokojni” da je njihov tvorac, genijalni Martin Scorsese, ostvario djetinji san o odlasku u – svećenike! Uzgred rečeno, svi navedeni filmovi uvršteni su u popis nacionalne kulturne baštine u Kongresnoj knjižnici SAD-a.
6. Na listama najboljih filmova svih vremena redovito ćete naći “Divan život”, sentimentalnu dramu Franka Capre iz 1946. godine. Snimanje ovog klasika bilo je, međutim, sve samo ne sentimentalno. Glavni glumac James Stewart je, iscrpljen mahnitim tempom rada, doživio nervni slom, a H. B. Warner bio je pijan kao čep dok je snimao scenu u kojoj šamara mladog Georgea Baileya, pa je kolegu udario takvom silinom da mu je iz uha potekla krv!
7. Radnja “Božićne priče”, nostalgične obiteljske komedije Boba Clarka, dijelom je zasnovana na autobiografskoj priči koju je autor Jean Shepherd između 1964. i 1966. godune objavljivao u – “Playboyu”!
8. Postoje brojne teorije o tome kako je Humphrey Bogart (1899. – 1957.) zaradio prepoznatljivi ožiljak iznad usne. Neki smatraju da je riječ o posljedici nezgode koju je glumac imao u djetinjstvu; drugi da ga je u ratu, nakon što se prijavio u mornaricu, pogodio šrapnel; treći su pak uvjereni da se radi o podsjetniku na barsku tučnjavu oko neke žene.
Piše: Lucija Kapural
