Zanimljive činjenice iz crnačke povijesti: Lijepa špijunka, hrabra učiteljica i utišani govornik

Tko je bila prva crnkinja koja je objavila neko književno djelo? Zašto je Maya Angelou puna tri desetljeća slala ruže udovici Martina Luthera Kinga? Koja je zanosna plesačica tijekom Drugoga svjetskog rata bila špijunka? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz crnačke povijesti koje smo za vas probrali!

1. Phillis Wheatley (1753. – 1784.) upisala se u povijest kao prva crnkinja koja je objavila književno djelo. Zbirka pjesama “Poems of Various Subjects, Religious and Moral”, izdana 1773. godine u Londonu, donijela joj je slavu kako u Engleskoj tako i u američkim kolonijama. O autoričinu životu zna se vrlo malo. Poznato je tek da je odvedena iz svoga afričkog doma kao osmogodišnjakinja te prodana imućnoj obitelji Wheatley iz Bostona. Osim što su joj dali prezime, ovi su je naučili čitati i pisati te su je ohrabrili na pisanje pjesama.

2. Legendarna američko-francuska pjevačica i plesačica Josephine Baker (1906. – 1975.) s nepunih je devetnaest postala zvijezdom showa “Crnačka revija”, gdje je pariškoj publici predstavljana kao “crna Venera”. Pojavljujući se na pozornici samo u suknjici od banana, izazivala je senzacionalne uspjehe po čitavoj Europi. Manje je poznato da je, tijekom Drugoga svjetskog rata, lijepa umjetnica bila – špijunka! Djelovala je u francuskom Pokretu otpora, prenoseći skrivene poruke u kostimima tijekom turneja.

3. Neustrašivi američki aktivist Martin Luther King (1929. – 1968), od 1954. godine najistaknutiji prvak američkih crnaca u pokretu za ostvarenje njihovih građanskih prava, bio je sjajan govornik. Nakon jednoga osobito nadahnutog govora, upoznao se s Mayom Angelou, takođe važnim glasom Pokreta. Političar i književnica postali su bliski prijatelji, a svjedoci su ispričali da su, svaki put kad bi zajedno sjeli za stol, jedno drugo nasmijavali do suza. Ironijom sudbine, King je ubijen 4. travnja – na Mayin rođendan! Slomljena srca, narednih trideset godina slala je cvijeće Kingovoj udovici Coretti Scott King, sve dok ova nije umrla.


4. Kad je 17. rujna 1983. proglašena najljepšom Amerikankom, dvadesetogodišnja Vanessa Williams rasplakala se od sreće. Kako i ne bi – bila je prva crnkinja u povijesti koja je ponijela krunu Miss Amerike! Dijamantnu dijademu najljepše nije nosila ni godinu dana. Kad su u javnost isplivale njene obnažene fotografije, za koje je pozirala godinu dana prije natjecanja, buknuo je veliki skandal. Sponzori su prijetili da će bojkotirati sljedeći izbor, dušebrižnici i moralisti pisali su gorljive pamflete protiv lijepe grešnice, a svoje su rekli i dežurni rasisti. Direkcija Izbora je “ljubazno zamolila” nesretnu djevojku da lentu i krunu preda prvoj pratilji Suzette Charles, također Afroamerikanki.

5. Godine 1998. tadašnji američki predsjednik Bill Clinton postavio je Lillian E. Fishburne za prvu afroameričku admiralicu u američkoj mornarici. Uzgred rečeno, žene u američkoj mornarici mogu služiti još od 1917. godine. Prva žena koja je imenovana admiralicom bila je Alene Duerk 1972. godine, a prvi Afroamerikanac koji je odlikovan tim činom bio je Samuel L. Gravely 1971. godine.

6.  Legendarni jamajčanski reggae-pjevač i skladatelj Bob Marley (1945. – 1981.) dugo je zbunjivao javnost pjesmom “I Shot The Sheriff”, uspješnicom iz 1973. Koje je njeno značenje? O ubojstvu kojeg šerifa je riječ? Premda je sam Marley objašnjavao kako pjesama ima političko značenje, u smislu borbe protiv korumpirane vlasti, njegova nekadašnja djevojka Esther Anderson u intervjuu iz 2012. objasnila je da zapravo govori o – kontracepciji! Ako je vjerovati dotičnoj, Marley je bio žestoki protivnik ovakve borbe protiv začeća, smatrajući je svetogrđem, pa je podivljao na liječnika koji je Esther propisao kontracepcijske pilule. Doktor je kasnije postao šerifom, a pjesma je pomogla Marleyju da njegov album “Legend” bude prodan u više od deset milijuna primjeraka.

7. Godine 1955., hrabra crnkinja Rosa Parks (1913. – 2005.) odbila je prepustiti mjesto u autobusu bijelcu, zbog čega je novčano kažnjena. Njen čin potaknuo je val protesta diljem zemlje, što je rezultiralo odlukom Vrhovnog suda SAD-a o neustavnosti segregacije u javnom prijevozu. Puno manje poznata crnkinja, Elizabeth Jennings Graham, učinila je sličnu stvar, i to više od stotinu godina ranije! Davne 1854., u vrijeme kad su crnci u mnogim dijelovima Amerike bili smatrani vlasništvom bijelaca, ova mlada učiteljica odlučila se provozati tramvajem njujorškim ulicama, čime je prekršila zakon. Crncima je, naime, vožnja gradskim prijevozom bila dozvoljena samo uz uvjet da se nitko od bijelaca tome ne usprotivi… A toga dana, usprotivili su se mnogi. Kondukter i policajci su, zajedničkim snagama, izbacili “drznicu” na cestu, pritom joj nanijevši lakše ozljede. Umjesto da se skrije u mišju rupu, tužila je kompaniju “Third Avenue Railroad” te, unatoč zlogukim predviđanjima, pobijedila na sudu – morali su joj isplatiti 225 dolara odštete!

Piše: Lucija Kapural

Komentari