Prije dvije stotine milijuna godina, puno prije ere dinosaura, hranidbenim lancem dominirali su tzv. krokodilomorfi, preci današnjih krokodila. Dva metra visoki, brzi i okretni, živjeli su isključivo na kopnu, loveći ondašnje reptile i sisavce, a stručnjaci već dugo pretpostavljaju da su se kretali na stražnje dvije noge.
Dokazi u korist te teze stižu s područja južnokorejske provincije Gyeongsang, gdje su nedavno pronađeni otisci stopala ovih krupnih gmazova, za vječnost utisnuti u sedimentnim stijenama. “Prvi put u povijesti, imamo jasne i nepobitne dokaze da su ovi monstrumi iz razdoblja krede hodali na dvije noge, baš poput T-Rexa i ostalih mesoždernih dinosaura. Naime, nigdje nisu ostavili tragove repa, što bi bilo neizbježno da su se kretali četveronoške”, s uzbuđenjem je ispričao voditelj istraživanja Martin Lockley, profesor geologije sa Sveučilišta u Coloradu. “Premda fosilizirane kosti davnih rođaka krokodila nikad nisu pronađene, ove stope također su u stanju ispričati zaokruženu priču iz prapovijesti. U prosjeku, velike su dvadeset četiri centimetra, a naša pretpostavka je da su noge koje su ih ostavile bile dugačke koliko i one u odrasla muškarca”.
Paleontolog Anthony Romilio dodaje pak kako je tim isprva mislio da se radi o tragovima koje su ostavili pterosauri, izumrli leteći gmazovi po građi slični pticama, no Lockley, koji godinama proučava prapovijesne krokodile, odmah je shvatio da otisci potječu od njih. “Objasnio nam je da su se pterosauri, koji su bili iznimno loši letači, služili krilima dok su hodali, tako da nisu mogli ostaviti ovakve tragove”, ispričao je Romilio. “Osim toga, ostatak kože pronađen na jednoj od stopa uvelike podsjeća na onu krokodila”.
Piše: Lucija Kapural
