Zabavna strana povijesti: Tašti mafijaš, dosadni filozof i ludi znanstvenik

Zašto su Rimljani vjerovali da je petak sretan dan? Koji se američki književnik lažno predstavljao kao sin ruskog cara? Tko je svoje najpoznatiji djelo stvorio u nježnoj dobi od osamnaest godina? Uživajte u zabavnim činjenicama iz povijesti koje smo za vas probrali!

1. Kako bi privukao pažnju medija, američki pisac Harold Robbins (1916. – 1997.) izmislio je mnoge podatke iz svoje biografije. Tvrdio je, primjerice, da je nezakoniti sin ruskog cara, da je u mladosti krijumčario opijate te da je njegova prva supruga, lijepa kineska plesačica, umrla od ugriza papige.

2. Antički Rimljani petak su smatrali sretnim danom, budući da njime vlada božica ljubavi i ljepote Venera (od latinskog naziva “Veneris dies” odnosno “Venerin dan” dolaze nazivi za petak u romanskim jezicima – u francuskome vendredi, u talijanskome venerdì, u španjolskom viernes). Kršćanstvo je promijenilo to shvaćanje: kako je Isus razapet u petak, taj dan se stoljećima smatrao nesretnim, do te mjere da su pomorci katkad odbijali isploviti petkom!

3. Pablo Picasso (1881. – 1973.), jedan od najvećih umjetnika dvadesetog stoljeća te najplodnijih stvaralaca svih vremena, vješto je crtao i prije nego što je naučio hodati. Legenda kaže da je prva riječ koju je “otac kubizma” izgovorio bila upravo – olovka!


4. Engleska književnica Mary Shelley (1797. – 1851.) svoje najpoznatije djelo, roman “Frankenstein ili moderni Prometej”, napisala je kao osamnaestogodišnjakinja, da bi ga objavila prije dvadeset prvog rođendana. Suprotno tome, književni prijenac Alice Pollock na policama knjižara se pojavio  1971. godine, kad je spisateljica pogasila 102 svjećice na rođendanskoj torti!

5. Tommaso Buscetta (1928. – 2000.; na slici!), prvi mafijaški šef koji je postao doušnik FBI-a, bio je tašt čovjek. U pauzama cinkanja kolega, detektivima se hvalio ljubavnim podvizima, a nije propustio ispričati ni kako je nevinost izgubio u osmoj godini, s prostitutkom kojoj je platio – bocom maslinova ulja!

6. Immanuel Kant (1724. – 1804.), začetnik klasična njemačkog idealizma i kritičke transcendentalne metode, utemeljio je možda najdomišljeniji filozofski sustav u povijesti ljudske misli. Dok je njegov unutrašnji život bio izuzetno bogat, onaj izvanjski bio je dozlaboga dosadan. U osamdeset godina, koliko je kročio ovim svijetom, nijednom nije napustio rodni Königsberg, a bio je toliko organiziran i predvidiv da su njegovi sugrađani po svakodnevnim šetnjama filozofa navijali satove.

7. Konstantin Ciolkovski (1857. – 1935.), znanstvenik kojeg nazivaju ocem astronautike, nedvojbeno je bio genij ali i pomalo “pomaknut” čovjek. “Ruski Da Vinci”, kako su mu tepali, tvrdio je da učestalo kumunicira s anđelima. Uz to je vjerovao da neživa materija ima dušu te da će ljudi u budućnosti imati građu kugle, budući da je riječ o savršenu geometrijskom obliku!

8. Egipćani, Asirci i Perzijanci nosili su perike pri obredima i svečanostima kao znak časti, dok su se u Rimu njima resile žene iz visokog društva. U modi su osobito bile za vladavine Luja XIV. (1638. – 1715.) – “Kralj Sunce” vlasulju je počeo nositi kad je oćelavio! Najpopularniji model tog doba bila je bujna “allonge-perika”, kakvu u Velikoj Britaniji i nekim zemljama Commonwealtha još uvijek nose suci i odvjetnici.

Piše: Lucija Kapural

Komentari