Zabavna strana povijesti: Prgavi znanstvenik, ukleto selo i najslađa smrt

Kojega je velikog znanstvenika prgava narav vodila iz dvoboja u dvoboj? Kakve veze bijeli ocat ima s “crnom smrću”? Kako je jedan običan pas izazvao rat? Uživajte u zabavnim činjenicama iz povijesti koje smo za vas probrali!

1. Početkom sedamnaestog stiljeća, liječnici su kao zaštitu od kuge preporučivali korišetnje obloga od bijelog octa i brašna. Vjerovalo se da svakodnevno nanošenje toga “čudotvornog” preparata jača organizam i čini ga otpornim na strašnu bolest.

2. Godine 1999. jedan je ribar na obali Temze pronašao pismo u boci staro osamdeset pet godina. Pokazalo se da je riječ o poruci koju je vojnik po imenu Thomas Hughes 1914. godine pokušao poslati supruzi s ratišta.

3. Drevni Egipćani brijali su glave, jer im je kosa smetala na velikim vrućinama, a u javnosti su nosili perike. Ovaj običaj nije bio rezerviran samo za muškarce, a perike koje su nosile žene bile su ukrašene cvijećem, perlama i šarenim vrpcama. Djeci bi pak ostavljali samo dugačak pramen na jednoj strani glave.


4. Pluckley, pitoreskno selo u engleskom okrugu u Kentu, od davnina je na glasu kao mjesto opsjednuto duhovima. Radnik koji je poginuo u četrnaestom stoljeću, zidajući lokalnu crkvu, čovjek proboden kopljem, tajanstvena dama u bijelom, Romkinja koja je stradala u požaru i pukovnik koji se objesio u šumi samo su neke od prikaza koje žitelji Pluckleya navodno redovito susreću. Valja spomenuti i fantomsku kočiju, koju vuku četiri konja-duha.

5. Tycho Brahe (1546. – 1601.), astronom čija su opažanja omogućila Kepleru da utvrdi svoje zakone gibanja planeta, odrastao je u plemićkoj obitelji, a otac mu je bio istaknuta ličnost na dvoru danskog kralja Friedricha II. Suvremenici su se divili njegovu umu – uključujući kralja, koji mu je poklonio otočić blizu Kopenhagena kako bi ondje podigao svoj astronomski opservatorij – ali se i pribojavali njegove naprasite prirode. U jednom od mnogobrojnih dvoboja u kojima je sudjelovao, prgavi znanstvenik je ostao bez dijela nosa te je ostatak života nosio metalni nadomjestak za taj dio anatomije!

6. U godinama nakon Prvoga svjetskog rata, Grčka i Bugarska bile su sve samo ne u prijateljskim odnosima. Rane iz rata, u kojem su dvije države bile na sukobljenim stranama, još uvijek su bile svježe, a napetosti uzduž granice više-manje stalne. Točku ključanja dosegnule su 22. listopada 1925. godine, kad je pas kojeg je čuvao i hranio grčki vojnik prešao granicu kod Belasice. Vojnik je potrčao za neposlušnim četveronošcem, a čim je njegova čizma stupila na bugarsko tlo, granični stražari su ga upucali. Uslijedio je kratki rat dviju država: u deset dana, koliko je trajao, odnio je živote 52 ljudi.

7. Francuski državnik Félix Faure (1841. – 1899.), zapamćen u prvom redu zbog svoje sramotne uloge u Dreyfusovoj aferi, preminuo je u svome uredu, u pedeset osmoj godini – prema službenoj verziji, od unutrašnjeg krvarenja. Upućeni su, međutim, kasnije ispričali da je posljednji dah ispustio dok ga je dvostruko mlađa ljubavnica Marguerite Steinheil oralno zadovoljavala u salonu Elizejske palače, ispod radnog stola. Navodno je, zbog silnog uzbuđenja, dobio infarkt i izdahnuo.

8. Francuski liječnik Jean Alexandre François LeMat (1821. – 1895.), aristokrat koji se u slobodno vrijeme bavio dizajniranjem oružja, godine 1856. izumio je neobičan pištolj, koji je imao dvije cijevi.

Piše: Lucija Kapural

Komentari