Gdje se nalazilo kraljevstvo poznato kao “brdo šakala”? Koji se skladatelj opijao dan prije praizvedbe svoje čuvene opere, ne dovršivši djelo u potpunosti? Koja je katolička svetica donijela jedan od najiscrpnijih izvještaja o viziji pakla? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. Artefakt poznat pod nazivom “zlatni nosorog Mapungubwea”, jedno od najznačajnijih arheoloških otkrića na području Južnoafričke Republike, zapravo uopće nije zlatan. Napravljen je od drva, na koje je naknadno nanesena zlatna folija. Godine 1932., kad je pronađena, figurica je izazvala kontroverzije: kako bi zaštitili rasističku ideologiju kojom su pravdali aparthejd, moćnici Južnoafričke republike odlučili su skriti činjenicu da su raskošnu figuricu zapravo napravili crnci. Inače, pod pojmom Mapungubwe (“Brdo šakala”) povjesničari podrazumijevaju najveće kraljevstvo 13. stoljeća u subsaharskoj Africi.
2. Teresa Sánchez de Cépeda y Ahumada (1515. – 1582.), španjolska karmelićanka, mistikinja i književnica poznatija kao sveta Terezija Avilska, u djelu “Moj život” progovorila je o viziji pakla koja joj se ukazala za vrijeme molitve. Nakon lutanja dugačkim prolazom prepunom blata i kukaca, svetica je nagurana u udubinu u zidu, gdje je trpjela boli kakve se ljudskim riječima ne mogu opisati. Bile su, međutim, ništavne u usporedbi s duševnim bolima – spoznajom da će provesti vječnost u samoći, strahu i beznađu, odrezana od Božje milosti i ljudske utjehe. To stanje neizdrživog komadanja duše Terezija je opisala kao “unutrašnju vatru”, te dodala kako niti jedna zbiljska vatra ne peče tolikom snagom.
3. Prije tri godine, škotski arheolozi su pompozno objavili medijima da su na području Aberdeenshirea otkrili tajanstveni kameni krug star 4.500 godina. Pokazalo se, međutim, da tome baš i nije tako. U slavi su uživali sve dok pred kamere nije stao sredovječni farmer, koji je objasnio kako je upravo on izgradio taj krug – prije dvadesetak godina!
4. “Don Giovanni”, čuvena opera Wolfganga Amadeusa Mozarta (1756. – 1791.), pobrala je ovacije publike tijekom praizvedbe 1787. godine u Pragu. Dan prije premijere, skladatelj se opijao s grupicom prijatelja. Negdje oko ponoći, jedan od njih podsjetio ga je da nije dovršio uvertiru za spomenuto djelo. Mozart je, kao što mu je bio običaj, sočno opsovao, nakon čega se bacio na posao. Dovršio ga je za manje od tri sata.
5. Edward de Vere, 17. grof od Oxforda (1550. – 1604.), bio je jedan od omiljenih dvorjanina engleske kraljice Elizabete I. Premda je silno držao do etikete, jednom mu se dogodilo da je pustio vjetar u kraljičinu prisutstvu. Tankoćutni plemić bio je toliko posramljen da je napustio domovinu, u koju se vratio tek nakon sedam godina!
6. Tridesetih goina prošlog stoljeća, u vrijeme kad je “ordinirao”, američki pljačkaš banaka Charles Arthur Floyd (1904. – 1934.) postao je neka vrsta zvijezde. O naočitom kriminalcu, kojem su nadjenuli nadimak “Pretty Boy” (“Lijepi momak”), mediji su izvještavali kao o suvremenoj inačici Robina Hooda. Floyd, naime, u bankama nije samo krao novac već i uništavao potvrde o hipotekama, čime je mnoge zemljake oslobodio iz dužničkog ropstva!
7. Naoružana ravnalima, škarama i krojačkim metrom, “modna policija” bila je strah i trepet mladih u Južnoj Koreji sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Ako su žene nosile visoke pete ili prekratke suknje, odmah bi ih novčano kaznili ili uhitili, a muškarce s predugom kosom šišali su na licu mjesta.
Piše: Lucija Kapural
