Uspon i pad Tenochtitlána, veličanstvene aztečke prijestolnice

Prema predaji, Azteci potječu s otoka Aztlana (“mjesto bijelih čaplji”), po kojem su i dobili ime. Na područje Meksičke visoravni prodrli su u četrnaestom stoljeću, a svoju prijestolnicu Tenochtitlán – današnji grad México – podigli su na otoku, usred jezera Tezcuco. Legenda o osnutku ovoga grada vrlo je živopisna. Kao godina urbe condita navodi se 1345., kad se vrhovno božanstvo Huītzilōpōchtli obratilo velikom svećeniku Quauhcoatlu, “Zmiji-Orlu”. ebesnik mu je naložio da grad, zajedno s hramom, podigne “među trskom”, na stjenovitom otoku gdje će vidjeti kako “orao bezbrižno proždire zmiju”. Quauhcoatlovi svećenici rastrčaše se okolicom, u potrazi za znamenom koji im je proročište obećalo. Umorivši se od potrage, jedan od njih odlučio se odmoriti u sjeni smokvina drveta. Kad je podigao pogled, imao je što vidjeti: na grani je, raskrilivši impresivna krila, stajao golemi orao, iz čijeg je kljuna virio rep djelomično probavljene zmije. Na tome mjestu, Azteci su izgradili prvo od mnogih svetišta, jednostavnu kolibu od trske. Bila je to jezgra budućeg Tenochtitlána, najvećeg i jednog od najveličanstvenijih gradova pretkolumbovske Amerike.

S vremenom, arhitektura i kiparstvo ondje će zasjati u punom sjaju, s naglaskom na velebne piramidalne hramove. Nekadašnje nomadsko pleme, koje je stigavši na otok preživljavalo isključivo zahvaljujući ribolovu i lovu ptica močvarica, stvorit će visoku civilizaciju, razijajući raskoš oblačenja, kulinarstva i hortikulture. Uz poljodjelstvo (uzgoj kukuruza, kakaa, duhana i pamuka), ondje su cvali obrti poput obrade bakra, bronce, zlata i srebra. Na njegovom vrhuncu, u Tenochtitlánu je živjelo između 100.000 i 300.000 ljudi. A onda, ovaj nevjerojatno bogati i naoko nedodirljivi grad pregazila je čizma osvajača.

Španjolski konkvistador Hernán Cortés na aztečko je područje stigao 1519. godine. Polagano je napredovao prema unutrašnjosti, da bi, s lokalnim saveznicima, krenuo u osvajanje Tenochtitlána. Dana 13. kolovoza 1521. godine, grad je, nakon višemjesečne opsade, konačno pao. Bio je to početak kraja moćne aztečke civilizacije. Zanimljivo, konkvistadorima je pomoć pri osvajanju pružila zaraza lokalnog stanovništva bolestima na koje su Europljani bili imuni, u prvom redu boginjama.

Piše: Lucija Kapural


Komentari