Uragan Katrina: Najskuplji uragan u povijesti SAD-a!

Živimo u vremenu velikih promjena, među kojima najviše zabrinjavaju one vezane uz fenomen globalnog zagrijavanja. Niti jedan od meteoroloških modela nije više u stanju predvidjeti u kojem će se vremenskom roku dogoditi promjene te su sve dosadašnje sheme pokazale da ne „drže vodu“ i da su promjene znatno brže od očekivanih. Već sada došlo je do znatno višeg porasta temperature zraka od očekivane, ledenjaci se tope velikom brzinom, a istovremeno dolazi do dizanja razine mora. Intenzitet i jačina promjena su sasvim izvan naše kontrole, a što će imati nesagledive posljedice na svakodnevicu svih nas. Pokazatelji takvih promjena jesu i brojni uragani poput ovoga o kojem ćemo danas pisati.

Jedan od najrazornijih uragana

Uragane obilježavaju jaki vjetrovi i velike količine kiše. Pojednostavljeno opisano nastaju tako što topla voda iz mora isparava i diže se u zrak, a na njezino mjesto dolazi hladna voda, pri čemu sudar hladnog i toplog je „okidač“ u stvaranju uragana koji se razlikuju po svojoj snazi. Na području Atlantika oni su najčešći u kasnim ljetnim mjesecima kada su oceani topli. Upravo u to vrijeme dogodio se jedan od najrazornijih uragana u povijesti SAD-a. Krajem kolovoza 2005. uragan je pogodio južnu obalu Sjedinjenih Država.

Putanja uragana


Dana 23. kolovoza 2005. godine počeo se formirati uragan koji će dobiti ime Katrina, na području oko Bahama. No, prvi udar na kopno dogodio se na teritoriju oko Miamija na Floridi, gdje je imao jačinu uragana prve kategorije prema Safir-Simpson ljestvici, što znači da je imao brzinu od oko 120 do 150 km/h. Na području Floride došlo je do većih poplava, a bilo je i više od deset žrtava. Uragan je svoje putovanje nastavio u smjeru Meksičkog zaljeva gdje je došlo do jačanja na razinu četiri, što je ekvivalent za vjetrove od oko 210-250 km/h. Pretvaranje u uragan pete kategorije zbio se kod država Louisiane i Mississippija, a taj je broj na spomenutoj skali značio vjetrove jače od 250 km/h. Uragan je pogodio i druge južne države poput Alabame, Tennesseeja, Georgije i nekih drugih. Ukupno je poginulo nešto manje od 2000 ljudi, no broj nestalih je bio nešto veći od 700 osoba.

Poplavljeni New Orleans

Sam je uragan imao velik utjecaj na okoliš te je uništio velik dio obale američkog zaljeva, a na toj je cijeloj dugačkoj putanji najviše stradalo područje Louisiane i New Orleansa. Problem kod New Orleansa je što je smješten na nižoj razini od morske, kao i činjenici da su brane, koje su počeli graditi Francuzi još u 17. st., pretvorene u složen sustav brana 1965. godine, kada su ih gradili američki vojnici, no zbog lošeg održavanja scenarij njihova pucanja je bio vrlo vjerojatan. Upravo je pucanje brana i izlijevanje silnih količina vode odgovorno za najveći broj smrtnih slučajeva tijekom ovog uragana. Vlasti su sporo reagirale pa je evakuacija New Orleansa trajala čak pet dana. U gradu je došlo do nestašice hrane jer je čak 80 posto grada bilo pod vodom. S nestašicom došlo je i do provale nasilja. Na društvenim medijima su se pojavile kritike poznatih osoba koje su prozivale predsjednika Georgea W. Busha da ne vodi računa o afroameričkoj populaciji, koja je u ovim poplavama najvećim dijelom stradala.

Klimatske migracije

Uragan je utjecao na živote 15 milijuna ljudi na različite načine. Doveo je do prvih klimatskih migracija u kojima je 400 000 ljudi napustilo svoje domove i više se nikada nije vratilo na to područje. Ujedno je došlo do gospodarske krize povezane s činjenicom da je stotine tisuća ljudi ostalo bez posla, domova i najnužnijih stvari za život. Između ostalog, da stvari budu još gore došlo je do onečišćenja okoliša jer su se izlila čak 44 naftna postrojenja. Smatra se da je ovo bio najskuplji uragan u povijesti, čija je šteta iznosila približno 150 milijardi dolara. Više od 70 zemalja pomoglo je novčanim i drugim donacijama SAD-e.

Broj uragana će desetorostruko porasti

Posljedice uragana se još osjećaju. Žrtve uragana su najvećim dijelom Afroamerikanci s niskim primanjima. Grad New Orleans je sada rasno raznoliki, i u njemu je znatno više latinoameričkih i azijskih stanovnika negoli Afroamerikanaca. Znanstvenici predviđaju da će situacija zbog globalnog zatopljenja postajati sve gora. Zbog porasta razine mora i sveopćeg zagrijavanja uragana će biti sve više. Razvoj znanosti i tehnologije omogućava da se donekle predvidi putanja uragana, no mi ne možemo u ovom trenutku utjecati na smanjenje broja njihova pojavljiavanja jer smo došli do razine kada stvari izlaze iz zone naše kontrole.  Smatra se da će se broj uragana s podizanjem temperature od dva stupnja udeseterostručiti. Svi zaobilazimo ovu goruću tematiku, no uskoro će ta naša nesmotrenost dovesti do kolapsa svijeta kojega poznajemo.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari