Na današnji dan

Početak formiranja najskupljeg uragana u povijesti SAD-a

Fotografija Screenshot YouTube ( National Geographic).

Živimo u vremenu velikih promjena, među kojima najviše zabrinjavaju one vezane uz fenomen globalnog zagrijavanja. Niti jedan od meteoroloških modela nije u stanju predvidjeti što će se točno i kada dogoditi. Sve dosadašnje sheme o promjenama klime ne “drže vodu” i promijene su znatno brže i svojeglavije nego što smo očekivatli. Već sada je došlo do znatnog porasta temperature zraka, topljenja ledenjaka, rasta razine mora, kao i raznih popratnih pojava poput razornih oluja, poplava, požara i sličih strahota. Intenzitet i jačina ovih promjena su sasvim izvan naše kontrole, što ima strašne posljedice na svakodnevicu.

Jedan od najrazornijih uragana

Uragane obilježavaju jaki vjetrovi i velike količine kiše. Pojednostavljeno rečeno oni nastaju uslijed razlika u temperaturi zraka u nižim topliijim slojevima atmosfere i onim višim hladnijim zonama, pri čemu sudar hladnog i toplog je “okidač” u stvaranju uragana koji se razlikuju po svojoj snazi. Na području Atlantika oni su najčešći u kasnim ljetnim mjesecima kada su oceani topli. Upravo u to vrijeme dogodio se jedan od najrazornijih uragana u povijesti SAD-a, naime krajem kolovoza 2005. uragan je pogodio južnu obalu Sjedinjenih Država.

Putanja uragana

Dana 23. kolovoza 2005. godine počeo se formirati uragan koji je dobio ime Katrina, na području oko Bahama. Prvi udar na kopno zbio se na teritoriju oko Miamija na Floridi, gdje je uragan imao jačinu prve kategorije, prema Safir-Simpson ljestvici, što znači da je imao brzinu od oko 120 do 150 km/h. Na tom je području došlo do većih poplava u kojima je stradalo desetak osoba. Uragan je potom svoje putovanje nastavio u smjeru Meksičkog zaljeva gdje je došlo do jačanja na razinu četiri, što je ekvivalent za vjetrove od oko 210-250 km/h. Kasnije se dogodilo pretvaranje u uragan pete kategorije na području država Louisiane i Mississippija, a taj je broj na spomenutoj skali značio vjetrove jače od 250 km/h. Uragan je pogodio i druge južne države poput Alabame, Tennesseeja, Georgije i nekih drugih. Ukupno je tada poginulo nešto manje od 2000 ljudi, a nestalih je bilo više od 700.


Poplavljeni New Orleans

Sam je uragan imao značajan utjecaj na okoliš. Uništio je velik dio obale Meksičkog zaljeva, a tad su najviše stradala područja Louisiane i New Orleansa. Problem kod New Orleansa je što je smješten na nižoj razini od morske, kao i činjenica da su brane bile stare i loše održavane. Počeli su ih graditi Francuzi još u 17. st., a u 60-im  godinama 20. stoljeća su pretvorene u složen sustav brana. Najveći broj ljudi je stradao zbog pucanja brana i izlijevanja silnih količina vode. Vlasti su sporo reagirale pa je evakuacija New Orleansa trajala čak pet dana. U gradu je došlo do nestašice hrane, a s njom i do provale nasilja. Na društvenim mrežama poznate osobe su kritizirale predsjednika Georgea W. Busha i njegovu administraciju koja nije previše vodila računa o afroameričkoj populaciji, i koja je ovdje zbog te nebrige najviše stradala.

Klimatske migracije

Uragan je utjecao na živote 15 milijuna ljudi na različite načine. Doveo je do prvih klimatskih migracija u kojima je 400 000 ljudi napustilo svoje domove i više se nikada nije vratilo na nekadašnje područje. Ujedno je došlo do gospodarske krize povezane s činjenicom da je stotine tisuća ljudi ostalo bez posla, domova i najnužnijih stvari za život. Između ostalog, da stvari budu gore došlo je do onečišćenja okoliša jer su se izlila čak 44 naftna postrojenja. Smatra se da je ovo bio najskuplji uragan u povijesti, čija je šteta iznosila približno 150 milijardi dolara. Više od 70 zemalja pomoglo je novčanim i drugim donacijama SAD-e.

Broj uragana će desetorostruko porasti

Posljedice uragana se još osjećaju. Žrtve uragana su najvećim dijelom Afroamerikanci s niskim primanjima. Grad New Orleans je sada rasno raznolikiji nego ikada prije, i u njemu je više latinoameričkih i azijskih stanovnika nego Afroamerikanaca. Znanstvenici predviđaju da će situacija zbog klimatskih pormjena postajati sve gora. Zbog porasta razine mora i sveopćeg zagrijavanja uragana će biti sve više.

Razvoj znanosti i tehnologije omogućava da se donekle predvidi putanja uragana, no ne i da se smanji njihov broj.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari