Tzv. rangeomorfi, pretkambrijski oblici života, jedni su od najstarijih organizama na našem planetu. Prije više od šest stotina milijuna godina, kolonizirali su dno oceana, a znanstvenici su nedavno otkrili kako su se uspjeli održati milenijima – unatoč činjenici da nisu imali probavne ni reproduktivne organe te da su bili posve nepokretni!
U studiji objavljenoj u časopisu “Current Biology”, iznesena je uistinu nevjerojatna teza: bizarna stvorenja slična paprati koristila su neku vrstu “društvene mreže” kako bi komunicirala jedna s drugima, dijelila nutrijente i reproducirala se. Ne, nije riječ o prapovijesnom Instagramu, već o tankim nitima koje su ih povezivale, neviđenim niti kod jednoga drugog oblika života. Znanstvenici vjeruju da su im te niti, dugačke od nekoliko milimetara pa do četiri metra, omogućile da se kloniraju.
“Pretpostavljamo da su rangeomorfi živjeli zakopani u mulju, pasivno sišući nutrijente iz vode pomoću ovih razgranatih niti. Metoda je, očito, funkcionirala – njihove kolonije dominirale su oceanskim dnom duže od trideset milijuna godina”, ispričao je Alexander Liu, jedan autora studije. “Neka od tih stvorenja čak su mijenjala oblik svoga tijela kako bi mogla bolje iskoristiti hranjive tvari”.
Liu i kolege su fosilne ostatke ovih niti pronašli na četrdesetak različitih lokacija, a kako se radilo o nepokretnim životinjama, čitave kolonije bile su sačuvane. Stručnjaci pretpostavljaju da su čudesne niti koloniji omogućavale da se odupre snažnim morskim strujama, pretvarajući je u svojevrsnu živu ogradu. Također su, tvrde, osiguravale prenošenje nutrijenata od jedne jedinke do druge, slično načinu na koji korijenje hrani stabla, te bile odgovorne za klonalnu reprodukciju, tip aseksualnog razmnožavanja u kojem roditeljska jedinka stvara mnoštvo svojih identičnih klonova.
Niti za jednu od ovih pretpostavki znanstvenici za sada nemaju jačih dokaza. Tek kad se fosili rangeomorfa zornije prouče, stručnjaci bi mogli dobiti “lozinku” za njihovu “društvenu mrežu”.
Piše: Lucija Kapural
