Na sjeveroistoku Kine, u fosilima iz prapovijesti bogatoj formaciji Tiaojishan, znanstvenici su nedavno otkopali izvrsno očuvane ostatke pterosaura. Ranije nepoznata vrsta, nazvana Kunpengopterus antipollicatus, ovo je područje nastanjivala prije stotinu i šezdeset milijuna godina, u razdoblju jure. Laici često pribrajaju pterosaure dinosaurima, no takva klasifikacija znanstveno nije ispravna. Naime, dinosaurima pripadaju isključivo gmazovi s uspravnim stavom, a ove izumrle životinje kretake su se četveronoške. Po građi slični pticama, pterosauri su primjer konvergencije, podudarnosti u građi tijela koja se javlja u organizama koji su filogenetski međusobno posve neovisni ali žive u sličnom okolišu. Imali su razmjerno velik mozak, sjajan vid, kratak trup prekriven perjem, pneumatične šuplje kosti i rep pojačan koštanim pločama, a letjeli su pomoću kožne opne koja je bila razvučena između jako produljena petog prsta prednjih nogu i ostalih prstiju stražnjih udova no, valja naglasiti, to su činili znatno slabije od današnjih ptica. Budući da svijanje njihovih krila nije bilo osobito učinkovito, morali su se zadovoljiti time da lebde nošeni zračnim strujama. Živjeli su na morskoj obali i hranili se ribom. Neki su bili veličine vrapca, dok su drugi, poput gigantskog pteranodona, mahali krilima raspona devet metara. Novootkriveni pterosaur srednje je velik pripadnik roda. Imao je primitivan izduženi rep i metar dugačka krila, a posebnost mu je bio palac položen na suprotnu stranu od ostalih prstiju, što je bila prilagodba životu u krošnjama. “Ovo je prvi pronađeni pterosaur s tom anatomskom odlikom”, ispričao je paleontolog Rodrigo V. Pêgas, voditelj istraživanja. Zbog jedinstvene šake, stvorenje za hvatanje grana, njegovi kolege ovoj su životinji nadjenuli nadimak “majmunodaktil”.
Piše: Lucija Kaprual
