Ako nas netko upita koje je najutjecajnije kinesko djelo, nećemo pogriješiti ako naš odgovor bude “Umijeće ratovanja”. Duže od dvije tisuće godine, ova kratka rasprava vođama pruža dragocjene savjete o taktikama na bojnome polju, vođenju trupa, važnosti konfiguracije terena te korištenju svakovrsnih varki i lukavština.
Autor možda najcjelovitijeg djela vojne strategije, u kojem su filozofski i pragmatični pristup elegantno sljubljeni, kineski je mislilac, pisac i general Sun-Tzu (544. prije Krista – 496. prije Krista), Konfucijev suvremenik i savjetnik na dvoru Ho Lua, cara iz dinastije Wu. U originalu, napisanom u trinaest poglavlja, na sažet i jezgrovit način opisuje se što je rat, kako ga voditi, kako ga izbjeći, kako pobijediti i kako časno podnijeti poraz.
U desetom stoljeću, u Kinu dolaze japanski misionari, koji se susreću s tim djelom. Prevode ga na japanski i odnose u svoju zemlju, zadržavši lucidan, epigramatski, gotovo poetičan stil izvornika. Mnogi to ne znaju, no “Umijeće ratovanja” imalo je značajan utjecaj na stvaranje kodeksa časti bušida, filozofske potke samurajskog načina života.
Knjiga je u zapadnom svijetu prvi put objavljena godine 1782. godine, u prijevodu francuskog jezuita Jeana Josepha Marie Amiota, a legenda kaže da je bila omiljeno štivo čuvenog vojskovođe Napoleona Bonapartea. U njoj su nadahnuće pronašli vođe u rasponu od Mao Zedonga do generala Douglasa MacArthura, a navodno je korištena i u planiranju Zaljevskog rata.
Zahvaljujući univerzalnosti svojih postavki, iz vojne domene je “šmugnula” u onu poslovnu, postavši obaveznom lektirom globalnih poduzetnika – pokazala se itekako primjenjivom na menadžerske strategije. Učitelj Sun, kako mudrom autoru tepaju u domovini, u ovom je okružju interpretiran isključivo pragmatički. Odjek njegove misli da “vrhunska odlučnost nije u dobivanju svake bitke, već u poražavanju neprijatelja prije ulaska u boj” odzvanja tako u riječima Gordona Gekka, korporativnog pljačkaša iz kultnog filma “Wall Street”, kad objašnjava kako se treba kladiti na sigurno i izbjegavati nepotrebne rizike. Budući da su nam drevni kineski mudraci simpatičniji od modernih američkih kapitalista, za vas smo odabrali nekoliko izvornih Sun Tzuovih savjeta!
1. Rat je ozbiljno državno stanje; on je mjesto života i smrti, put k opstanku i uništenju, pitanje o kojem valja pomno promisliti.
2. Put rata jest put prijevare. Kad si moćan, hini nemoć; kad prestrojavaš čete, učini da se to ne vidi. Kad si blizu, čini se daleko; kad si daleko, čini se blizu. Vabi mamcem, napadni metežom. Ako je neprijatelj pun, budi spreman. Ako je snažan, izbjegavaj ga. Ako je ljut, zbuni ga. Ako je slab, potakni mu gordost. Ako je opušten, izmori ga. Ako su njegovi ljudi složni, unesi među njih razdor. Napadni tamo gdje je nespreman; pojavi se gdje te ne očekuje.
3. U ratu, pobjeda mora biti brza. Ako je pobjeda spora, ljudi se umore, moral oslabi. Opsade iscrpljuju snagu; otegnuti pohodi iscrpljuju državnu riznicu… Nijedan narod nikad nije imao koristi od dugotrajnog rata.
4. Prema ratnim zarobljenicima budi ljubazan i brini o njima. Pobjedu nad neprijateljem iskoristi kako bi povećao vlastitu snagu.
5. Pet je neophodnih stvari za pobjedu: znati kad se boriti a kad ne boriti; razumjeti kako prestrojiti velike i male postrojbe; imati časnike i vojnike koji su od jedne volje; biti spreman na neočekivano; imati sposobna generala, neometana od vladara.
6. Upoznaj neprijatelja, upoznaj samog sebe, i pobjeda neće biti dvojbena ni u stotinu bitaka. Onaj tko poznaje sebe, ali ne i neprijatelja, pretrpjet će jednak broj pobjeda i poraza. Onaj tko ne poznaje ni sebe ni neprijatelja doživjet će neuspjeh u svakoj bitki.
7. Osiguraj pobjedu napadajući nebranjeno. Osiguraj obranu braneći nenapadnuto. Vješt ratnik napada tako da se protivnik ne može braniti; on se brani tako da protivnik ne može napasti.
8. Duh vojnika najhrabriji je ujutro; do podneva već otupi; do večeri, već je počeo razmišljati o domu. Vješt ratnik izbjegava hrabar duh, napada otupljen i za domom čeznutljiv.
9. Pet je zamki za generala: nesmotrenost koja vodi do uništenja; kukavičluk koji vodi do zarobljavanja; raspaljiv karakter sklon provokacijama; istančanost časti sklona stidu; briga za njegove ljude koja dovodi do problema.
10. Neprijateljske špijune moramo pronaći, podmititi, pridobiti na našu stranu, dobro smjestiti. Tad ih možemo koristiti kao dvostruke agente.
Piše: Lucija Kapural
