Oduvijek ste se divili velikanima znanosti, ljudima koji su pomicali granice našeg razumijevanja svijeta i podarili nam brojna otkrića? Donosimo zanimljivosti o životu i djelu nekih od najbriljantnijih umova u povijesti!
1. Grčki filozof Eratosten u 3. stoljeću prije Krista izračunao je opseg Zemlje pomoću sjena. Primijetio je da se sjene koje Sunce baca na dva mjesta, međusobno udaljena 800 kilometara, razlikuju za 7 stupnjeva. Iz toga je izračunao da opseg Zemlje iznosi oko 40. 230 kilometara. Bio je nevjerojatno blizu: danas znamo da opseg iznosi 40.075 kilometara!
2. Prije nekih 2.350 godina, slavni grčki liječnik Hipokrat za ublažavanje bolova savjetovao je pacijentima žvakanje kore vrbe. Mnogo stoljeća kasnije, iz vrbe je izoliran aktivni sastojak i pušten na tržište kao tableta protiv bolova, a danas je zovemo aspirinom.
3. Prvu uspješnu operaciju razdvajanja sijamskih blizanaca izveo je 1952. godine američki liječnik Jack Geller. Kirurški zahvat trajao je punih deset sati. Nakon nevjerojatnog podviga, dobri doktor pojeo je tri keksa, popio veliku čašu mlijeka te zaspao na tridesetak sati.
4. U školi Pitagore, velikog grčkog filozofa i znanstvenika iz 6. stoljeća prije Krista, učenici su mogli postavljati pitanja tek nakon pet godina slušanja predavanja u tišini.
5. Danski astronom Tycho Brahe životom je platio svoje fine manire. Dana 13. listopada 1601. godine, bio je na večeri kod nekog baruna. U jednom trenutku osjetio je potrebu da se pomokri, ali je smatrao kako bi bilo nepristojno ustati od stola i zaputiti se k zahodu. Šutio je i trpio, nastavljajući piti. Naposljetku mu je pozlilo, a idućih dana trpio je neizdržive bolove u mjehuru. Desetak dana nakon kobnog banketa, umro je od uremije.
6. Engleski fizičar i kemičar Michael Faraday (1791. – 1867.) odrastao je u velikom siromaštvu. Majka mu je bila sluškinja, a otac kovač. Zbog krhkog zdravlja, pater familias je mogao tek povremeno raditi, pa je obitelj ponekad živjela na štruci kruha tjedno. U trinaestoj godini, Michael je bio prisiljen prekinuti školovanje te se zaposliti kao knjigoveža u radnji obiteljskog poznanika, a kasnije je prijateljima ispričao kako se na trenutke bojao da će mu taj “neopisivo dosadan posao isisati dušu”.
7. Antoine Lavoisier (1743. – 1794.), osnivač moderne kemije, bio je na pragu tridesete kad se oženio za – djevojčicu! Na doživotnu vjernost zakleo se kćeri svoga tadašnjeg šefa Jacquesa Paulzea, trinaestogodišnjoj Marie-Anne-Pierrette Paulze. Premda se radilo o ugovorenom braku, koji isprva nije konzumiran, par je kasnije bio vrlo sretan, a Marie je pomagala suprugu u eksperimentima te mu prevodila stručnu literaturu napisanu na engleskom jeziku.
Piše: Lucija Kapural
