Na današnji dan

U sjeni najvećeg skandala američke politike prije Watergatea: Pojava prve agentice FBI-ja, Alaske Packard Davidson

Najveći skandal američke politike prije Watergatea, vezuje se uz vrijeme kada je Alaska Packard Davidson postala prva ženska zaposlenica tadašnjeg BOI-ja (Bureau of Investigation), preteče FBI-ja (Federal Bureau of Investigation). Zaposlena je neposredno prije izbijanja afere velikih razmjera, koja je nazvana “Teapot Dome skandal”. Spomenuti je skandal obrukao američke političare jer je otkrio zastrašujuće razmjere korupcije tadašnje administracije američkog predsjednika Warrena G. Hardinga, a koja se dogodila između 1921. do 1923.  U pitanju je afera primanja mita od naftnih kompanija, u kojoj je predsjednikov ministar unutarnjih poslova Albert Bacon Fall, optužen za pogodovanja najmu rezervi nafte, u Teapot Doemu u Wyomintu, kao i na dvije lokacije u Kaliforniji, privatnim kompanijama koje su dobile monopol u tom poslu.

Zaposlena u istraživanju korupcijskih afera

Dana 11. listopada 1922., pedeset i četverogodišnja  Alaska Packard Davidson (54) iz imućne industrijske obitelji Packard, se pridružila BOI-ju (FBI-ju), agenciji koja je djelovala od 1908. godine. Po zaposlenju prvo je prošla obuku u nevjorškom uredu, a nakon nje je premještena u ured u Washingtonu. Premda je trebala biti zaposlena na slučajevima trgovine ljudima, ona je zadužena za druge poslove u agenciji jer je, kako kažu, bila previše “profinjena” za tražene poslove ili, izravno rečeno, ograničeno korisna u njihovom provođenju. Umjesto na području trgovine ljudima zaposlena je u odjelu korupcije. Ovakav način zapošljavanja, otvara pitanje je li se u agenciji zapošljavalo prema zahtjevima radnog mjesta ili po pogodnosti osobe kojoj se onda nalazio adekvatan posao.

Sa šefom odlaze i njegovi uposlenici


Moguće da je riječ o nekakvom poslovnom angažmanu u kojem je ona primljena kao dio neke pogodbe. Teško je bilo što reći dok se njezina povijest života i rada bolje ne istraži. Radila je dugo na području financija i u svijetu u kojem su dominirali muškarci jer je vodila poslove svoje braće koja su osnovala iznimno uspješnu kompaniju Packard Electric. Njezin je nadređeni šef BOI-ja William J. Burns, također, bio dio korupcijske afere, a s njegovim padom otišle su i  Alaska Packard i Jessie Duckstein. Potonja Jessie je 1923. imenovana specijalnom agenticom od strane spomenutog ravnatelja agencije, a ona je počela raditi u uredu prije Alaske 1921. godine, kao Burnsova stenografistica, a koju je on kasnije unaprijedio.

“Upucat ću Hoovera!”

Ovaj skandal jedan od najvećih u američkoj povijesti, doveo je do imenovanja novog ravnatelja FBI-a, tvrdokornog novog dužnosnika BOI-a J. Edgara Hoovera, koji je svoju dužnost obavljao sve do svoje smrti 1972.  Sam Hoover imao je kontradiktoran stav prema ženama jer je s jedne strane živio sa svojom majkom sve do njezine smrti, koja se zbila u dobi kada je imao 43 godine, a istovremeno je smatran homoseksualcem. On je smatrao da žene nisu dorasle poslovima koji se traže u agenciji, što je stav koji nikada nije promijenio. Ovaj kontradiktorni stav vidljiv je u tome što su Alaska i Jessi bile prisiljene dati otkaz. Nakon toga je, ipak zaposlio jednu ženu Leonore Houston, koja je postala posebni agent u terenskom uredu u Philadelphiji i radila je za agenciju četiri godine. Možda je  njezinim zapošljavanjem želio ugušiti glasine o svojoj mizogoniji. No, Leonore je kasnije nakon što je prestala s radom u agenciji završila u mentalnoj instituciji, pri čemu je imala halucinacije te je znala govoriti kao će upucati Hoovera. Nakon nje u agenciji nije bilo žena sve do Hooverova odlaska. Vratimo se na Alasku, koja je dala otkaz 1924. godine, zapravo nije bilo nikakvih naznaka da ona nije dobro radila svoj posao prema dostupnim podacima. Agencija nije zaposlila novu žensku osobu nakon Leonore iduće 43 godine, što pokazuje koliko je bio utjecajan Hoover u svoje vrijeme.

Alaska od Aljaske! 

Alaska Packard dobila je ime po američkoj saveznoj državi Aljasci, koju su Sjedinjene Države kupile godinu dana ranije o d Rusije, za više od 7 milijuna američkih dolara, što bi danas iznosilo nešto više od 130 milijuna dolara. Rođena je u gradu Warrenu u istočnoj američkoj saveznoj državi Ohiu, u drugoj polovici 19. st. Živjela je u bogatoj obitelji industrijalaca, u jednoj od najvećih kuća grada Warren. Njezina braća James Ward Packard i William Doud Packard bili su kasnije uspješni suosnivači tvrtke Packard Motor Car Company, koja se proslavila proizvodnjom luksuznih automobila. Kompaniju je kupio General Motors 1932. Zanimljivo je da nema podataka da je pohađala fakultet, što je čudno s obzirom na svoja napredna stajališta o ravnopravnosti spolova, i očito svojoj važnijoj ulozi u obitelji, gdje je aktivno sudjelovala u vođenju obiteljskih poslova. Obožavala je jahanje i sudjelovala na brojnim natjecanjima. Dva puta se udala, prvi brak je završio razvodom, a iz tog braka je dobila kćer, koja je imala mentalnih poteškoća te je bila smještena u dom za djecu s posebnim potrebama, gdje je i umrla u osmoj godini života. Kasnije se udala ponovno, ali je kraj života dočekala kao udovica. Umrla je 16. srpnja 1934. u Virginiji u šezdeset i šestoj godini života. Alaska Packard je do danas nedovoljno istražena, pa brojna pitanja o njoj ostaju bez egzaktnog odgovora. Upravo zahvaljujući tome, pitanja poput kako je Alaska Packard ovdje dobila posao jer je to uistinu željela ili je riječ o isključivoj zaštiti obiteljskih interesa, pričekat će još neko vrijeme na odgovor.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari