U ruševinama Olimpije otkrivena tri tisućljeća stara figurica bika

Obilne kiše u južnoj Grčkoj dovele su do važna arheološkog otkrića. Na Peloponezu, u ruševinama čuvene Olimpije – starogrčkoga kultnog mjesta posvećenog Zeusu i Heri, a kasnije poprišta svehelenskih Olimpijskih igara – znanstvenici su nedavno otkopali neveliku brončanu figuricu bika, staru gotovo tri tisuće godina. Dragocjeni, nevjerojatno dobro očuvani artefakt pronađen je slučajno: pljusak je odnosio zemlju u bujicama, otkrivši lijevi rog drevne figurice! Statua potječe iz tzv. geometrijskog razdoblja grčke umjetnosti, koje je trajalo od 1050. do 700. godine prije Krista a poznato je po geometrijskim motivima na grnčariji. Prema priopćenju grčkog Ministarstva kulture, riječ je o zavjetnom daru Zeusu, vrhovnom bogu olimpskog panteona. Takvi predmeti, u pravilu vrlo vrijedni, prinošeni su kao dio žrtvi paljenica na Zeusovu oltaru, o čemu svjedoče tragovi vatre na dijelovima očišćena sedimenta. Nakon laboratorijske analize i datiranja ugljikovim izotopima, figurica je izložena u Arheološkom muzeju u Olimpiji. Premda je dugačka tek nešto više od pet centimetara i vrlo lagana, njeno kulturološko značenje je ogromno. Nalazila se, naime, u neposrednoj blizini Altisa, Zeusva svetog gaja. U njegovoj sredini u drevnoj se prošlosti uzdizao hram ovom božanstvu, a pored njega sveta maslina, od koje su se pleli vijenci za pobjednike na olimpijskim natjecanjima. Osim figura bikova, životinja značajnih za stavranje zapadne civilizacije, kao zavjetni darovi u antičkoj Grčkoj često su se koristile one konja. I sam Zeus je, prema mitu, rado poprimao njihova obličja – primjerice, kćer tirskog kralja Europu, u koju je bio zaljubljen, nebesnik je oteo došavši k njoj u liku bika. Odnio ju je na Kretu, gdje mu je rodila sinove Minosa, Radamanta i Sarpedona.

Piše: Lucija Kapural


Komentari