U Norveškoj otkopan hram star 1.200 godina: Ovdje su prinošene žrtve drevnim božanstvima!

Na zapadu Norveške, u pitoresknu obalnom selu Ose, arheolozi su nedavno otkopali 1.200 godina stare ostatke poganskog hrama. Bio je, tvrde stručnjaci, posvećen drevnim nordijskim božanstvima, preciznije, vrhovnom gromovniku Thoru, bogu oluje, smrti i rata Odinu te božici plodnosti Freyi. Impresivno drveno zdanje, od kojeg su očuvani samo temelji, bilo je dugačko četrnaest, široko osam, a visoko čak dvanaest metara. Korišteno je kao mjesto bogoslužja prije nego što je kršćanstvo postalo dominantna religija u zemlji, a znanstvenici pretpostavljaju da su ondje, u vrijeme ljetnog i zimskog solsticija, prinošene životinjske žrtve. Voditelj istraživanja Søren Diinhoff, arheolog sa Sveučilišnog muzeja u Bergenu, s ponosom ističe da je riječ o prvome hramu posvećenom drevnim nordijskim božanstvima koji je ikad pronađen u Norveškoj. “Ostaci takvih građevina, tzv. ‘Božjih kuća’, ranije su pronalaženi u Švedskoj i Danskoj, a sada znamo da su postojale i u Norveškoj. Bile su puno veće i kompleksnije od uobičajenih mjesta štovanja, neke vrste neuglednih barakica, pa pretpostavljamo da su ih pohodili pripadnici viših društvenih slojeva. Ovdje ste došli kako biste prinijeli žrtvu određenom božanstvu, ali i bili viđeni”, objašnjava Diinhoff. U okolici su pronađeni i ostaci nevelikog naselja, a otkopane životinjske kosti, kao i niz alatki, upućuju na zaključak da se radilo o obiteljskim farmama. “Oni koji su na tim farmama živjeli vjerojatno nisu bili dobrodošli u ‘Božjoj kući’. Ona je bila rezervirana za elitu”, kaže Diingoff, dodajući kako su ovo važni dokazi društvene stratifikacije u drevnoj Norveškoj. Stara norveška božanstva uzmaknula su pred onima kršćanskim u jedanaestom stoljeću. Mnoge od ‘Božjih kuća’ tada su spaljene ili sravnjene sa zemljom, a stručnjaci za sada ne znaju je li takva sudbina snašla i onu u Oseu.

Piše: Lucija Kapural


Komentari