U Jeruzalemu otkopan dva tisućljeća star pečat s likom stranog božanstva Apolona!

Zid plača, poznat i pod nazivom Zapadni zid, jedini je izvanjski ostatak Drugog hrama, velebnog zdanja koje je u Jeruzalemu podigao izraelski kralj Salomon. U vrijeme rimskog osvajanja Jeruzalema, 70. godine, hram je srušen, a od njega je ostalo tek popločje s potpornim zidovima. Danas, kao cilj židovskog hodočašća i mjesto molitve, pedesetak metara dugački te dvadeset metara visoki zid ima značenje nacionalnog simbola. Tijekom iskopavanja u njegovoj blizini, arheolozi su nedavno pronašli nešto neobično: dvije tisuće godina star pečatnjak s likom grčkog božanstva Apolona. Kako i zašto se strani bog našao pod židovskom zemljom? Premda pouzdanog odgovora nema, arheolog Eli Shukron, voditelj istraživanja, ponudio je prilično uvjerljivu hipotezu. “Pečat je, pokazuju utori sa strane, bio dijelom prstena. Njegova površina uronila bi se u vosak, a zatim stavljala na dno važnih dokumenata – ugovora, pisama, oporuka… Vlasnik pečatnjaka, pretpostavljamo, nije bio Grk, kao što bi možda lik Apolona sugerirao, već lokalni židovski moćnik. Apolon se nije našao na njegovom prstu zbog religijske već zbog simboličke funkcije. Drugim riječima, vlasnik pečatnjaka nije ga štovao već se jednostavno divio vrlinama koje on, kao božanstvo sunca, utjelovljuje, a to su svjetlost, čistoća, zdravlje i mudrost. Te su vrline poželjne na svim stranama globusa i ne kose se sa židovskom vjerom, naprotiv. Kontrast svjetla i tame, koji je tvorac prstena očito pokušavao istaknuti, temelj je većine monoteističkih religija”. Evo o kakvom kontrastu Shukron priča: pečat je, naime, izrađen od tamnosmeđeg jaspisa, dok je božanstvo izrezbareno na njegovoj površini zlatne boje i doima se gotovo kao da svijetli u mraku!

Piše: Lucija Kapural

Komentari