Vijesti o uzbudljivu arheološkom otkriću stižu iz Egipta. U srcu tamošnje Zapadne pustinje, u zelenom dragulju poznatom kao oaza Bahariya (od prijestolnice Kaira udaljena je nešto manje od četiri stotine kilometara), tim norveških i francuskih znanstvenika nedavno je otkopao ostatke tri ranokršćanske crkve, kao i pripadajućih nastambi u kojima su bili smješteni monasi. Impresivna zdanja, izgrađena od nepečene opeke, bazaltnih stijena i izrezbarenog kamena, datiraju iz perioda između četvrtog i sedmog stoljeća te pružaju jedinstven uvid u život koptskih redovnika. Posebno zanimljivi su “grafiti” koje su duhovnici ostavili na zidovima svojih spavaonica – osim biblijskih citata na grčkom jeziku, napisanih žutom tintom, sadrže brojne koptske crtarije i simbole. Osama Talaat, arheolog zaposlen u Egipatskom turizmu ministarstva i starina, tvrdi kako je riječ o važnome ali ne i prvom pronalasku ovog tipa u regiji. Prošle godine, ondje je, naime, otkrivena koptska crkva iz petog stoljeća, kao i monaške spavaonice izrezbarene u stijeni. U okolici je otkopana i tzv. ostraca – ostaci grnčarije s grčkim natpisima. Uzgred rečeno, Koptima nazivamo stanovnike Egipta koji ni za arapske (641. – 1250.), ni za mamelučke (1250. – 1517.), ni za osmanske (1517. – 1918.) vladavine nisu prešli na islam, već su ostali kršćani monofiziti. Danas unutar koptskoga crkvenoga korpusa postoje dvije crkve: Koptska ortodoksna crkva i Koptska katolička crkva. Koptska umjetnost razvila se iz staroegipatske likovne tradicije, uz jake helenističko-rimske, bizantske, sirijske i arapske utjecaje. Među najznačajnije spomenike ubrajaju se crkve Bijelog i Crvenoga samostana iz petog stoljeća, s apsidama u obliku trolista i raskošnim freskama u unutrašnjosti. U mnogim od koptskih crkava iz tog perioda pronađena su glazbala, što ne čudi znamo li da su Kopti bilo poznati po vjerskim napjevima praćenim instrumentima kao što su sistrum, kastanjete, flauta, harfa, lutnja i zvonce naqus.
Piše: Lucija Kapural
