Dana 4. ožujka 1801. godine, Thomsa Jefferson (1743. – 1826.) izabran je za trećeg predsjednika Sjedinjenih Američkih država. Zaštita neotuđivih sloboda i prava čovjeka, ekonomska neovisnost pojedinca, dioba vlasti i decentralizacija političke moći neke su od ključnih točaka njegova političkog programa, a povijest ga u prvom redu pamti kao jednog od tvoraca “Deklaracije o nezavisnosti”. Donosimo zanimljive detalje iz biografije osebujnog “oca utemeljitelja”!
1. Rođen je u Shadwellu, pitoresknome mjestu u srcu američke kolonije Virginije. Potjecao je iz bogate zemljoposjedničke obitelji čiju su plantažu obrađivali crni robovi. Naslijedio je tisuće hektara zemlje a, premda se u povijesti spominje kao žestoki protivnik porobljavanja, tijekom života posjedovao je oko 600 robova.
2. Odvjetnik po zanimanju, 1769. postaje članom zakonodavne skupštine Virginije, prvoga predstavničkog tijela u Sjevernoj Americi. Kao član Kontinentalnoga kongresa, izabran je u povjerenstvo za izradu “Deklaracije o nezavisnosti” – koju je uglavnom sam sastavio!
3. S Marthom Wayles vjenčao se 1772. godine. U deset godina braka, dobili su čak šestero djece. Nesretna žena, koja je bila vrlo krhkog zdravlja, umrla je 1782. godine, uslijed komplikacija nakon zadnjeg poroda. Udovac je, ispričali su svjedoci, bio neutješan – danima nije spavao, a jeo je tek toliko da ostane na životu. Supruga ga je prije smrti zamolila da se nikad više ne oženi, kako njena djeca ne bi morala odrastati s pomajkama. Tu želju je poštovao.
4. Godine 1776. ponovno je član zakonodavne skupštine Virginije te je zaslužan za uklanjanje ostataka feudalizma u toj državi, odvajanje Crkve od države te proglašenje potpune slobode vjeroispovijesti. Kasnije je obnašao dužnost guvernera Virginije, a uoči Francuske revolucije bio američki poslanik u Parizu, gdje je naslijedio Benjamina Franklina. Ondje je otputovao kako bi pobjegao od boli zbog suprugine smrti.
5. Nakon iznenadne smrti Jeffersonove najmlađe kćeri Lucy Elizabeth, u Francuskoj mu se pridružuje njena neutješna sestra Mary. Pratila ju je mlađahna robinja po imenu Sally Hemings. S tridesetak godina mlađom mulatkinjom Jefferson se upušta u tajnu aferu, koja će trajati desetljećima. Zanimljivo je da je Sally bila – polusestra Jeffersonove žene Marthe!
6. Uselivši u Bijelu kuću, kao njen drugi stanovnik (nakon Johna Adamsa), zaprepašteno je uskliknuo: “Ova zgrada je dovoljno velika za dva cara, jednog papu i velikog lamu”. Dužnost predsjednika SAD-a vršio je osam godina, u dva mandata. Njegov najveći pothvat na toj poziciji jest to što je od Francuske izuzetno povoljno – za samo petnaest milijuna dolara – otkupio Louisianu, na čijem je teritoriju poslije stvoreno trinaest američkih saveznih država.
7. Bio je uistinu svestran čovjek – državnik, odvjetnik, pisac, arhitekt, plantažer, gastro kritičar i izumitelj. U Ameriku je uveo brojne biljne sorte, a pripisuju mu i izum željeznog pluga koji je prodirao dublje od tri inča u zemlju, uvelike olakšavši njenu obradu te sprečavajući eroziju tla. Na kompleksnoj verziji ovog oruđa, koju je zamislio kroz niz matematičkih jednadžbi i dijagrama, surađivao je sa zetom Thomasom Mannom Randolphom, koji je upravljao velikim dijelom Jeffersonove zemlje. Nadalje, dizajnirao je tzv. “Veliki sat”, kako bi se rad na njegovoj plantaži odvijao prema rasporedu. Osim vremena, taj uređaj prikazivao je dane u tjednu, pomoću dva topa s utezima ovješena kablovima. Izumio je i šifru na kotačima, kao siguran način kodiranja i dekodiranja poruka, okretni ormar za knjige, okretni stolac, prijenosni kopirni stroj, maleno dizalo za hranu te – stroj za proizvodnju makarona! Upravo Jefferson, ljubitelj dobrog ića i pića, zaslužan je za popularizaciju makarona zapečenih sa sirom, pomfrita i vafla među američkim masama.
8. Jeffersonova glavna rezidencija zvala se Monticello, što znači “maleno brdo”. Radilo se o posjedu od dvije tisuće hektara, smještenom nedaleko od rodnog mu Shadwella. Ondje je izgradio velebni dvorac, inspiriran talijanskom arhitekturom. Danas je Monticello jedina privatna rezidencija u SAD-u upisana u registar Svjetske baštine UNESCO-a.
9. Imao je paničan strah od javnih nastupa, što je, kada ste državnik, popriličan problem. Jefferson je u više navrata hinio da mu je zlo kako bi izbjegao mrsku obavezu, a u vlastitoj autobiografiji o ovom problemu je razglabao na više od dvadeset stranica. Osim plahe naravi, razlozi za to su bili piskutavi glas i povremeno mucanje.
10. Bio je poliglot. Osim engleskog, tečno je govorio francuski, talijanski i španjolski jezik, s lakoćom je svladao grčki i latinski, a poznavao je i osnove arapskog, velškog te škotskoga gaelskog jezika.
11. Američki predsjednici John Adams i Thomas Jefferson umrli su isti dan, 4. srpnja 1826. godine – na pedesetu obljetnicu američke nezavisnosti! Adams je posljednji put sklopio oči u svme domu u Quincyju, gradiću nedaleko od Bostona, a Jefferson na već spomenutom posjedu Monticello.
Piše: Lucija Kapural
