Čini se da izraelski arheolozi u zadnje vrijeme imaju Midin dodir: gdje god da zabodu lopatu, pronađu zlato! U redu, malčice pretjerujemo, no činjenica je da su već treći put ove godine u svojoj domovini “upecali” drevne zlatnike. U siječnju, tijekom građevinskih radova u okolici grada Yavneha, otkrili su 425 islamskih zlatnika iz devetog stoljeća, o čemu smo već pisali. Izrađeni od 24-karatnog zlata, neprocjenjivo su vrijedni. Zlatnici iz tog perioda pronađeni su i ljetos, a stručnjake je nedavno ponovno poslužila sreća: u srcu Jeruzalema, u blizini Zida plača, otkopali su četiri uistinu posebna primjerka. Na njih je, tijekom restauratorskih radova, nabasala Yevgenia Kapil, arheologinja zaposlena u Izraleskom ministarstvu starina. Razgrćući zemlju, ugledala je glineni ćup, ne veći od šalice “Starbucksove” kave. Kad ga je okrenula naopako, iz njega je izletjela prašina, a potom i preko tisuću godina stari zlatnici. “Bilo mi je jasno da sam pronašla neku vrstu kasice-prasice. Lako je moguće da se radilo o nečijoj ušteđevini”, ispričala je znanstvenica, dodajući kako su isti odgovarali četveromjesečnoj plaći radnika iz onog vremena. David Gellman, voditelj iskopavanja, ne krije uzbuđenje zbog nesvakidašnjeg pronalaska. “Novčići nisu vrijedni samo zato što su zlatni, već i zbog perioda u kojem su iskovani. Po oznakama na njima lako je bilo utvrditi da su nastali između 940 i 970 godine”, ispričao je Gellman. Razdoblje o kojem govori obilježile su velike političke promjene – područje Egipta, Sirije i Izraela, kojim je vladala sunitska dinastija Abasida, osvojila je šijitska dinastija Fatimida. Zlatnici su spomen ovoga turbulentnog vremena: dva su iskovana u Ramli za procvata Abasidskog kalifata, a dva u Kairu za vladavine šijitskog vođe al-‘Aziza. “Nikad ranije nisam u rukama imao ovako dobro očuvane novčiće”, ispričao je Robert Kool, numizmatičar iz Izraelskog ministarstva starina. “Uopće ih nisam morao čistiti kako bi ih proučio”.
Piše: Lucija Kapural
