Izum telegrafije, tehnike za prijenos tekstovnih poruka na daljinu pomoću signalnih kodova, zauvijek je promijenio način na koji komuniciramo. Prvi uređaj za ovu namjenu, tahigraf, izumljen je još u vrijeme francuske revolucije, a tvorac mu je bio Claude Chuppe. Poruke je prenosio slikovnim signalima, što je u ono vrijeme bila pionirska tehnologija, no imao je brojne nedostatke. Prenošenje poruka ovisilo je, naime, o dobu dana i vremenskim uvjetima, a odvijalo se vrlo sporo.
Brzojavna linija između Washingtona i Baltimorea
Te nedostatke uklonio je Amerikanac Samuel Finley Breese Morse (1791. – 1872.), izumitelj električnog telegrafa (na slici!). Javnu demonstraciju rada svog uređaja upriličio je 1837., oduševivši suvremenike. Prvom pokusnom linijom te je godine premostio udaljenost od pet stotina metara.
Dvije godine kasnije, razvio je kôd za prikaz tekstualnih znakova (tzv. Morseova abeceda), pomoću kojega se svaki tekstualni znak prikazuje kao kombinacija određenoga broja točaka i crtica. Točka se prenosila kratkim, a crtica duljim prekidom strujnoga toka s pomoću tipkala. Doba elektrokomunikacija otvorio je 1843. godine, kad je, nakon brojnih peripetija, postavljena prva brzojavna linija između Washingtona i Baltimorea, na udaljenosti od šezdeset kilometara.
Njegovu revolucionarnu tehnologiju pokušala je prisvojiti nekolicina izumitelja, no bili su prisiljeni podviti rep 1854. godine, kad je Vrhovni sud SAD-a potvrdio njegov patent. Morseova se abeceda i danas se široko koristi, napose u vojne svrhe.
Slikar koji je portretirao američkog predsjednika
Manje je poznato da je ovaj veliki izumitelj po struci bio – slikar! Morse je, naime, nakon školovanja na Yaleu studirao umjetnost u Londonu. Proslavio se kao portretist i pejzažist, a koliko je u tome bio vješt, svjedoči podatak da je 1820. godine dobio narudžbu za slikanje portreta tadašnjega američkog predsjednika Jamesa Monroea.
Zapamćen je i kao osnivač Udruženje crtača u New Yorku. Iz njega se razvila glasovita institucija Nacional Academy of Design, kojoj je bio gotovo dva desetljeća bio predsjednikom. Pored toga, bio je redovni profesor umjetnosti na Sveučilištu u New Yorku.
Pismo je stiglo prekasno
Zanimljivo, na izum njegova života potaknuo ga je jedan tragičan događaj. Morseova prva supruga, Lucretia Pickering Walker, 1825. godine je preminula od srčanog udara, nedugo nakon što je rodila treće dijete. Morse, koji je u tom trenutku bio u drugom gradu, dobio je pismo da mu je supruga bolesna. Sljedećeg dana, u drugom pismu, stajala je vijest da je mrtva. Kad je stigao kući, bila je već pokopana.
Lud od boli zbog gubitka voljene žene, kao i činjenice da nije mogao biti s njom u posljednjim trenucima, danima nije jeo ni spavao. Kad se sabrao, shvatio je da čovječanstvu treba brža metoda komunikacije te je, nakon konzultacija s fizičarem Josephom Henryjem, počeo raditi na istoj.
U drugom braku, sa Sarah Elizabeth Griswold, dobio je četvero djece. Slikarstvo je do tog trenutka zauvijek napustio, potpuno se posvetivši svome izumu.
Piše: Lucija Kapural
