Koji je nesretnik spalio jedini primjerak svoga kapitalnog djela te ga bio prisiljen iznova napisati? Tko je gajio duboki prezir prema nogometu? Supruga kojega genijalca je za gorom polovicom čitav život skupljala čikove, spriječivši nekoliko požara? Za vas smo odabrali pregršt zanimljivosti iz života velikana svjetske književnosti!
Nogomet je za budale!
Jorge Luis Borges (1899. – 1986.), jedan od najvećih argentinskih književnika, iz dna duše je mrzio nogomet. “Jedanaest igrača protiv drugih jedanaest igrača koji trče za jednom loptom. Ne vidim u tome nikakav smisao”, izjavio je jednom prilikom. Kad je reprezentacija njegove domovine 1978. godine osvojila svoje prvo zlato na Svjetskom prvenstvu, Borgesa su pitali što misli o Menottijevom nastupu. “Tko je Menotti?”, odvratio je pisac, čime se zamjerio velikom dijelu argentinske javnosti.
Bakine strašne priče
Inspektor Harry Hole, najpoznatiji lik iz pera norveškog majstora krimića Joa Nesbøa, nazvan je po predstavniku snaga zakona od krvi i mesa. Evo što je autor ispričao o genezi njegova imena: “U selu u kojem je živjela moja baka radio je policajac prezimena Hole. Kao dječak, nikad ga nisam vidio, ali sam ga zamišljao kao visokog, plavokosog, zastrašujućeg tipa. Baka ga je koristila kako bi me disciplinirala. ‘Ako do osam ne budeš u krevetu, doći će Hole i odvesti te u zatvor!’, često mi je govorila. Kao odrastao čovjek, počeo sam sumnjati u Holeovo postojanje, no priča o njemu usjekla mi se duboko u pamćenje, pa sam svoga glavnog junaka krstio tim imenom. Nedugo nakon što sam objavio prvi roman, prišao mi je visoki plavokosi muškarac i rekao da je on policajac Hole iz bakina sela. Traume iz djetinjstva smjesta su se aktivirale. Došlo mi je da mu kažem: ‘Ali, gospodine, pa još nije osam sati!’. Srećom, uspio sam se sabrati i rukovati se s čovjekom”.
Sveti dim
Bilo da je stvarao remek-djela poput “Pustolovina Toma Sawyera”, uveseljavao suvremenike duhovitim kalamburima na njihov i vlastiti račun, praznio boce viskija u gostionici ili šetao prirodom, Mark Twain (1835. – 1910.) imao je cigaretu u ruci. Velikan američke književnosti prvu je cigaretu, ukradenu od starijeg rođaka, zapalio kao osmogodišnjak, a nikotinskim dimom bio je obavijen do zadnjeg dana života. U prosjeku bi popušio četrdesetak cigareta dnevno, a taj broj znao se i udvostručiti kad je radio na nekom važnom romanu. Njegova sirota supruga Olivia, kojoj se ova navika gadila, svako malo je morala gasiti požare u bračnoj ložnici, budući da bi njena gora polovica redovito zaspala s čikom u zubima. Prijateljima koji su ga molili da smanji broj popušenih cigareta rekao bi da to nije opcija, budući da su mu one jedino istinsko nadahnuće!
Knjigom u vatru
Škotski književnik Robert Louis Stevenson (1850. – 1894.) do zapleta svoga najpoznatijeg romana “Neobičan slučaj dr. Jekylla i gospodina Hydea”, koji na simboličan način progovara o dualnosti dobra i zla u čovjeku, došao je – u snu! Ovo nije jedina zanimljivost vezana za to djelo. Još neobičniji podatak jest onaj da ga je autor, krivnjom supruge, pisao dvaput. Na Samoi, tihooceanskom otoku na kojem su nakon vjenčanja podigli dom, pisac i supruga Fanny vodili su hedonistički život, koji je uključivao konzumaciju poveće količine kokaina. Stevenson je bio drogiran i kad je stvorio spomenuto djelo. Čim je stavio zadnju točku, dao ga je na kritičko razmatranje supruzi, čije je mišljenje silno cijenio. Ova se, s romanom i bocom burbona, povukla u svoje odaje i posvetila čitanju. Kad je boca bila ispražnjena a knjiga pročitana, Fanny je izrekla presudu: roman nije loš, ali je nekako nedovršen. Umjesto da izmijeni poglavlje ili dva, pisac je, onako omamljen, zapalio jedini primjerak romana te sljedećeg jutra krenuo pisati ponovno!
Piše: Lucija Kapural
