Ako vam na nekom kvizu postave pitanje “Tko je bila prva liječnica u povijesti?”, očekivani odgovor bit će “Merit Ptah”. Riječ je o pogrešnom odgovoru – tako barem tvrdi Jakub Kwiecinski, profesor sa Sveučilišta Colorado.
Ovaj povjesničar medicine duže od godinu dana je intenzivno tragao za relevantnim podacima o Egipćanki kojoj se ova titula pripisuje, kako u stručnoj literaturi, tako i u gomili članaka na internetu te feminističkim brošurama. Otkrio je kako nema nikakvih dokaza da je ova žena prva koja se bavila liječničkim pozivom. Štoviše, naglašava znanstvenik, upitno je je li ista uopće postojala.
Prve zabilješke o Merit Ptah pronašao je u knjizi liječnice Kate Campbell Hurd-Mead o ulozi žena u povijesti medicine. U svome djelu, objavljenom davne 1938. godine, autorica navodi da je liječnica Merit Ptah, majka svećenika sahranjenog u Dolini kraljeva, živjela u trećem tisućljeću prije Krista, tijekom pete dinastije egipatskoga Starog kraljevstva. “Unutar svećenikove grobnice pronađen je slikovni prikaz žene, kao i natpis ‘vrhovna iscjeliteljica Merit Ptah, majka visokog svećenika’, pa su znanstvenici majku ovog čovjeka prepoznali kao drevnu liječnicu. To je, međitim, jedini spomen te žene – ime Merit Ptah ne spominje se u dokumentima koji su sačuvani iz razdoblja starog Egipta i nema ga na listi drevnih iscjelitelja”, objašnjava Kwiecinski, dodajući kako se pak u spisima spominje druga žena, Peseshet, koja se u tom razdoblju bavila liječničkim pozivom.
Priča o Peseshet se pojavila kad su u Gizi pronađeni posmrtni ostaci njenog sina Akhethetepa, poznatog glasnika u Starom kraljevstvu. “Hurd-Mead je vjerojatno bila zbunjena sličnostima ovih obitelji pa je liječničko zvanje pripisala pogrešnoj ženi”, spekulira Kwiecinski. “Mit o Merit Ptah pokazuje kako se pogrešno tumačenje drevnih spisa i arheološkog naslijeđa može pretvoriti u veliku povijesnu neistinu. Sa druge strane, širenje te priča donijelo je i nešto dobro. Premda Merit Ptah po svoj prilici nije bila liječnica starog Egipta, ona jest simbol feminističke borbe te uzor mnogim ženama koje se žele baviti liječničkim pozivom”.
Piše: Lucija Kapural
