Tijekom Drugoga svjetskog rata, Amerikanci su hamburger preimenovali u “Odrezak slobode”!

Nutricionisti ih smatraju junk foodom koji valja izbjegavati u širokom luku, no prosječan Amerikanac tamani ih kao da sutra ne postoji, a Usain Bolt uspio je postati najbržim čovjekom na svijetu unatoč njihovu svakodnevnom konzumiranju. Filmsku posvetu dobili su u kultnu “Paklenom šundu”, u sceni u kojoj mafijaški plaćenici Vincent Vega i Jules Winnfield, pripremajući se za pokolj epskih dimenzija, vode živahan filozofski razgovor o brzoj hrani. Govorimo, dakako, o hamburgerima, vrsti sendviča u okruglom pecivu, među čijim šnitama su, kao pravi izazov za čeljust, naslagani kosani goveđi odrezak, hrpa povrća i umaka, katkad i sir (u potonjem slučaju govorimo o cheeseburgerima). Za vas smo odabrali nekoliko zanimljivosti o nastanku ovoga nezdrava no prokleto ukusnog jela, kao i o etimologiji njegova imena!

1. Čovjek ne treba biti inspektor Columbo da bi zaključio kako su hamburgeri nazvani po Hamburgu, najvećoj njemačkoj luci, no postoji nekoliko teorija po pitanju zašto je tome tako. Prema jednoj, žitelji toga grada običavali su jesti pečenu svinjetinu u slasnim krušnim klipićima; po drugoj, komadiće mesa su posluživali u okruglim pecivima. Kako bilo, ova riječ se u njemačkom jeziku može odnositi i na stanovnika Hamburga te na nešto što pripada Hamburgu.

2. Pretečom hamburgera smatra se tzv. “Rundstück warm”, jelo koje se, prema zapisima, u gradskim restoranima moglo naručiti još 1869. godine. Nakon što se počeo posluživati na transatlantskim brodovima kompanije “Hamburg-Amerikanische Packetfahrt-Aktien-Gesellschaft”, hamburger je postao omiljeno jelo emigranata u potrazi za poslovnim i životnim prilikama. Kao njihov tvorac spominje se stanoviti Otto Kuase, no nema nepobitnih dokaza za ovu teoriju.

3. O jelu, koje naziva “hamburškim odreskom”, 1896. godine je pisao “Chicago Daily Tribune”, opisujući ga kao idealnu namirnicu za vrtne zabave, uz napomenu da košta svega pet centi.


4. Unatoč njemačkom podrijetlu jela, izum hamburgera pokušali su si pripisati brojni Amerikanci, poput ugostitelja Charlieja Nagreena, Franka Menchesa, Oscara Webera Bilbyja i Fletchera Davisa. U “zemlji slobodnih i domovini hrabrih” postaje hit na Svjetskom sajmu u St. Louisu 1904. godine.

5. Tijekom Drugoga svjetskog rata, hamburger je u Sjedinjenim Američkim Državama preimenovan u “Liberty Steak” (“Odrezak slobode”). Amerikanci su, naime, htjeli izbjeći naziv koji ih je podsjećao na njemački grad.

6. “McDonald’s”, svjetski lanac restorana brze hrane koji je je danas sinonim za ukusne hamburgere, započeo je svoj put kao skromni restoran, u San Bernardinu u Kaliforniji 1940. godine. Osnovala su ga braća Richard i Maurice McDonald. Dick i Mac, kako su im znanci tepali, 1954. godine su angažirali biznismena Raya Kroca, koji je “McDonalds” pretvorio u franšizu. Ovaj je 1962. godine otkupio biznis od njih, po cijeni od 2.7 milijuna dolara.

7. “Big Mac”, dvostruki hamburger za čiju konzumaciju valja razjapiti usta poput udava, prvi put je poslužen 1967. godine, u “McDonald’sovom” restoranu u Pittsburghu. Njegov tvorac je ugostitelj Jim Delligatti. Prije nego što je dobio ime pod kojim je ušao u povijest, prodavao se pod nazivima “Aristokrat” i “Blue Ribbon Burger”. Vrlo brzo postao je hit, a danas se samo u Americi proda više od 550 milijuna “Big Macova” godišnje.

8. Restoran “Burger Brasserie” u Las Vegasu meka je ljubitelja kvalitetnih hamburgera. Najbolji od najboljih je “Hamburger 777” koji, kao što mu naziv nimalo suptilno otkriva, košta 777 dolara. Oni koji su ga imali sreću kušati kažu da vrijedi svakog centa – s gadarijama kakve možete naručiti u fast-food restoranima ovu deliciju, kreaciju chefa Karla Krebsa, povezuje samo riječ “hamburger”. Razlike su vidljive već kod peciva: umjesto onoga standardnog, odstajalog, slatkastog i punog aditiva, možete izabrati rustikalnu pogaču sa sjemenkama sezama, baguette s karameliziranim lukom, svježu ciabattu s rajčicama sušenim na suncu ili hrskavu focacciju s parmezanom. Unutar toga pekarskog savršenstva, sljubljuju se odrezak od govedine “Kobe”, maslac s dodatkom bijelih tartufa, jastog iz države Maine, namaz od guščje jetre, preprženi listići najfinije pancete, aromatični kozji sir, rastopljeni brie te rikola prelivena sto godina starim balzamičnim octom. Uza sve to, gratis ćete dobiti čašu “Dom Perignona”!

Piše: Lucija Kapural

Komentari