Zašto su se osuđenici na smrt giljotiniranjem doslovce gurali da što prije stignu na stratište? Koji je nemilosrdni velikaš neprijatelje redovito nabijao na kolčeve? Zašto su Johna Wilkesa Bootha godinama progonile riječi jedne gatare? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. Giljotinu, spravu koja se za egzekuciju koristila od 1792. godine, izumio je francuski liječnik i anatom Antoine Louis, no ime je dobila po njegovom kolegi Joseph-Ignaceu Guillotinu, borcu za humanije metode smaknuća. Tijekom Francuske revolucije, osuđenici na smrt pokušavali su podmititi stražare i krvnike da što prije dođo na red za giljotiniranje. Oštrica ove naprave bi, naime, postala tupa nakon višestruke uporabe, pa je duže čekanje značilo manje oštar rez odnosno bolniju smrt.
2. Prve utrke Formule 1, opasnog sporta u kojem “nabrijani” jednosjedi postižu brzine veće od 300 kilometara na sat, održane su 1950. godine. Zanimljivo, pojasi za vezanje vozača nisu bili obavezni sve do 1972. godine. Mnogi sudionici utrka vjerovali su, naime, da je, kod sudara, bolje izletjeti iz automobila (čovjek u tom slučaju može završiti polomljen ili ostati na mjestu mrtav) nego izgorjeti u njemu, prikovan za sjedalo.
3. Dana 14. travnja 1865. godine, u kazalištu Ford u Washingtonu izvršen je jedan od najpoznatijih atentata u povijesti – na Abrahama Lincolna hice je ispalio slavni glumac John Wilkes Booth (1838. – 1865.). Učinio je to na podmukao način: američkom predsjedniku pucao je u potiljak dok je ovaj sjedio u loži, u trenutku kad je predstava “Our American Cousin” (“Naš američki rođak”) bila na vrhuncu i kad je glavni glumac izgovorio najsmješniju rečenicu, praćenu gromoglasnim smijehom publike (atentator je znao tijek predstave napamet). Booth je na konju pobjegao iz grada, a za njim je organizirana potjera. Dvanaest dana kasnije, uhvaćen je i ubijen na jednoj farmi u Virginiji. Zanimljivo, gatara mu je još kao školarcu prorekla da će “postati slavan ali ne na način na koji bi želio” te da će skončati nasilnom smrću nakon što učini “nešto strašno”. Njene riječi, koje je spominjao na više mjesta u dnevniku, Bootha su proganjale ostatak života – dok se nisu obistinile.
4. Shi Jianquiao (1905. – 1979.), kći kineskoga vojnog časnika Shi Congbina, obožavanog oca je izgubila 1925. godine, kad ga je ubio bivši ratni vojskovođa Sun Chuanfang. Djevojčina tuga s vremenom se preobrazila u bijes. Deset godina kasnije, locirala je očeva ubojicu i pucala mu u glavu. Nije pokušala izbjeći kazneni progon, naprotiv: sama se prijavila policiji, a dok je čekala da stignu na poprište zločina i uhite je, prolaznicima je dijelila letke na kojima je napisala što ju je nagnalo na nasilan čin. Zanimljivo, ti zapisi spasili su je od dugogodišnje robije. Godine 1936. sud ju je proglasio nevinom, zbog stare prakse da se osvetnicima svojih očeva udijeli potpuno pomilovanje.
5. Lik Drakule, transilvanskog grofa vampira iz pučke predaje, zasnovan je na povijesnoj ličnosti Vlada Ţepeşa (1432. – 1476.), borca protiv Turaka. Krvožedni rumunjski velikaš zapamćen je po okrutnosti prema neprijateljima: ako bi mu pali u ruke, čekalo ih je nabijanje na kolac (na slici!) ili pak raščetvorenje. Ţepeş, koji je živio u vrijeme kad se više-manje stalno ratovalo, i sam je iskusio mnogo boli. Bio je zatočen i mučen, oca su mu smaknuli a brata Mirceu boljari su oslijepili užarenim željezom, da bi ga potom živog zakopali.
6. Ruževe za usne koristili su još drevni Sumerani, prije više od pet tisuća godina. Pravili su ih od smrvljena dragom kamenja. Egipćani su pak rumenila za usne izrađivali od osušenih tijela ženki košenilske uši, a nanosile su ih kako žene tako i muškarci. Funkcija im, naime, nije bilo uljepšavanje, već iskazivanje pripadnosti povlaštenim društvenim krugovima.
7. James Madison (1751. – 1836.), četvrti predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, bio je iznimno krhke građe. “Otac američkog ustava” težio je manje od pedeset kilograma, a bio je visok tek 163 centimetra – pet manje od Napoleona Bonapartea!
Piše: Lucija Kapural
