Zašto gasimo svjećice na rođendanskoj torti?

Fotografija: Condé Nast Archiv.

Jedna od prvih asocijacija vezanih uz rođendansku torbu je ona s gašenjem svjećica uz silno puhanje. Postoje tisuće vrsta rođendanskih torti, no jeste li se ikada zapitali od kada i odakle potječe ovaj običaj. Danas ćemo krenuti u potragu za odgovorima.

Prema mišljenju povjesničara među prvima koji su pekli torte bili su drevni Grci. Oni su pekli okrugle torte od brašna, ulja, oraha i meda posvećene božici Artemidi koja je, između ostalog, bila i božica Mjeseca. Torte su joj darovali na njen rođendan. Na tortama su se palile svijeće koje su svojim dimom odnosile molitve do same božice, a ujedno su svijetlile poput Mjeseca.

Fotografija: Wikiwand.

Rođendanske torte za bogate

Uz vjenčane torte u srednjem vijeku su se pekle i one rođendanske, barem u Njemačkoj. Ove su rođendanske torte su postale uobičajene u 18. stoljeću, naravno samo za privilegirane slojeve Njemačke. U to vrijeme je bilo rašireno praznovjerje da djecu vrebaju zli duhovi koji su osobito opasni na rođendan, pa je prisutnost odraslih trebala zloduhe držati na distanci. Upravo je to razlog zašto pozivamo goste na rođendane. Na tortu se stavljalo onoliko svijeća koliko je dijete imalo godina, a uz taj broj dodavala se još jedna svijeća koja je simbolizirala nadu da će dijete poživjeti cijelu iduću godinu. Sve je to bila posljedica velike smrtnosti djece. Djeca bogatih roditelja bi ujutro dobilo tortu, no torta se nije smjela pojesti do navečer. Tek nakon večere se iznosila na stol, što je zasigurno bilo pravo mučenje za djecu. Nakon što bi dijete u tišini poželjelo želju puhalo bi svjećice. Želja se, kao i danas, nije nikome smjela reći kako bi se ostvarila. Do sredine 19. stoljeća običaj slavljenja rođendana s tortom i svjećicama se proširio i po ostalim europskim zemljama.

Fotografija: Pixabay (Cimabue).

Širenje običaja pečenja torti

O modernim tortama ili barem onim sličnijim današnjim možemo govoriti od trenutka kada je kemičar Alfred Bird osmislio prašak za pecivo što se zbilo negdje sredinom 19. stoljeća. Torte su do kraja Druge industrijske revolucije odnosno do pred Prvi svjetski rat ostale privilegij manjine. Tek tada sastojci poput brašna, maslaca i jaja postaju dostupniji širim slojevima, pa se i običaj pečenja torti raširio.

Koliko torte mogu biti raskošne pokazuje slučaj iz 2015. godine kada je anonimni kupac naručio tortu s 4000 dijamanata i svjećicama za svoju kćer. Cijena ove torte je bila kažu sitnih 75 milijuna dolara. Kada se nađete pred svojom ili tuđom rođendanskom tortom znajte da je jedna studija iz 2017. pokazala da je glazura torte nakon puhanja svjećica najvjerojatnije preplavljena bakterijama, pa si razmislite o puhanju ili pak možda i jedenju.


Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari