Što su to ihnofosili i zašto su važni za paleontologiju?

Ako ste mislili da su termiti, slijepi zadružni kukci sa snažnim usnim organima prilagođenim za grizenje, jedini pripadnici faune na čijem se meniju svakodnevno nalazi drvo, griješite! Prije više od stotinu milijuna godina, naplavljenim drvima hranio se jedan neobičan morski organizam. Znanstvenici sa Sveučilišta Alberte otkrili su, naime, ihnofosil ovog stvorenja iz razdoblja kasne krede. Za neupućene, ihnofosilima nazivamo tragove životnih aktivnosti različitih organizama, koji su produkt njihove interakcije s okolišem. Riječ je o biološki proizvedenim sedimentnim strukturama koje uključuju otiske, jazbine, fekalije i slično. Ne radi se, dakle, o samim fosilima životinja, već o njihovom načinu života – prehrani, kretanju, razmnožavanju, stanovanju – o kojem svjedoče spomenuti tragovi. “Ihnofosili pričaju uzbudljivu priču o životinjama koje su nastanjivale naš planet u osvit vremena”, poetski se izrazio Scott Melnyk, diplomac paleontologije sa spomenutog sveučilišta koji je prapovijesni fosil pronašao na zapadu kanadske provincije Saskatchewan. “Vrlo su korisni kad pokušavamo dokučiti kako je određen ekosustav funkcionirao prije mnogo milijuna godina. Primjerice, Apectoichnus lignummasticans, kako smo nazvali novootkriveni fosil, govori nam da je veći dio zapadne Kanade u prošlosti prekrivalo more”. Davno izumrla životinjica daleki je rođak današnjega drvoždernog izopoda Limnorije lignorum, poznatijeg pod nazivom grib. Gribovi žive u plitkim vodama sjevernog Atlantika i sjevernog Tihog oceana, preciznije, u potopljenim drvenim građevinama u kojima stvaraju kompleksne tunele, postepeno ih uništavajući.

Piše: Lucija Kapural

Komentari