Stari i lijepi božićni običaji diljem svijeta

Božićni običaji razlikuju se od zemlje do zemlje. U Hrvatskoj, ovaj blagdan se slavi uz okićeni bor i poseban režim prehrane. Dan ranije, na Badnjak, vjernici poste: pretežno se jede riba, u čemu je skrivena simbolička vrijednost Kristova imena IHTUS (grč. riba, ali i Isus Krist Božji Sin Spasitelj). Post završava nakon ponoćne mise, kad slijedi slavlje s pečenjem – najčešće peradi, zbog prastarog vjerovanja da perad “brca” unatrag te u prošlost odbacuje sve loše. Blagdanski meni razlikuje se od kraja do kraja. Dalmacija se svake godine vraća bakalaru i pašticadi; Slavonija, Lika i Zagorje pečenom odojku s kiselim kupusom; Gorski kotar sarmi i purici s mlincima, a Međimurje patki punjenoj heljdinom kašom. U mnogim krajevima i danas je raširen prastari običaj da svečano blagovanje započinje gašenjem svijeće komadom kruha namočenim u vino, koji domaćin potom dijeli svima za stolom. Evo kako se slavi u drugim zemljama!

Švedska

Božićna sezona u Švedskoj započinje 13. prosinca, danom Svete Lucije. U spomen na kršćansku mučenicu koja je svojedobno nahranila gladan narod, najmlađa kći u obitelji u bijeloj haljini i s krunom sa svijećama na glavi u zoru ulazi u sobu roditelja, te ih u krevetu poslužuje kavom i tzv. Lucijinim kruhom, vrstom zašećerena peciva. Na Badnjak (“Julafton”) se ne posti, naprotiv. U mnogim obiteljima i danas se njeguje običaj “dopp i grytan” (u slobodnom prijevodu: “uranjanje u vodu”). Evo o čemu je riječ: kotlić se napuni usoljenom govedinom, svinjetinom i kobasicama, a kad se kuhanjem stvori umak, svaka osoba umoči komad tamnog kruha u njega i pojede ga. Funkcija ovog rituala jest podsjetiti članove obitelji na one s manje sreće u životu. Nakon ukrašavanja božićna drvca jabukama, patuljcima s crvenim kapicama i ukrasima od slame, obitelj se okuplja za tradicionalnim doručkom, kašom od riže s cimetom. Točno u 15 sati, svi sjedaju ispred televizora i gledaju crtiće. Za ručak se poslužuju mesne okruglice, kobasice, složenac od krumpira i haringe, svinjske nožice, božićna šunka i paprenjaci u obliku srca, zvijezda ili koza. Najčešće se pije “julmust”, sirup koji se može kupiti samo u vrijeme Božića i zbog kojeg u blagdansko vrijeme opada prodaja “Coca-Cole”. Nakon večere otvaraju se darovi, koje donosi Tomte (švedska inačica Djeda Božićnjaka), uz asistenciju patuljaka i božićne koze Julbocka. Kao u ostalim skandinavskim zemljama, u Švedskoj je raširen običaj skrivanja badema u rižinu pudingu: dijete koje ga pronađe dobiva lijepu nagradu.

Poljska


Poljski blagdanski običaji vrlo su osebujni i nabijeni simbolikom. Na Badnjak se poslužuje trinaest sljedova jela – jedno za Isusa, te po jedno za svakog od apostola. Tradicija propisuje namirnice iz šume, polja, vrta i vode, pa će se na tanjurima obavezno naći juha od cikle ili badema, riba, kiselo jelo s gljivama i kolači. Kako bi se naglasio duh zajedništva, za stolom se ostavlja prazno mjesto za neočekivanog gosta, a blagovanje počinje lomljenjem i razmjenom komadića oblatne, koji simboliziraju ljubav i slogu. U Poljskoj veliku važnost ima betlehemska zvijezda (“gwiazdka”) – Božić se ne čestita nakon ponoći, nego kad se prva zvijezda pojavi na noćnom nebu. Središnji božićni objed naziva se “wigilia”, što znači bdijenje. Nakon “oplateka”, posebne vrste kruha koji se mijesi isključivo za tu prigodu, jede se juha od repe, riba, knedle od šljiva i kolač od maka (na tradicionalnome božićnom objedu u Poljaka ne nalazi se meso). Za vrijeme obroka, ispod stolnjaka se stavlja sijeno, što podsjeća na činjenicu da je Isus rođen u štalici.

Njemačka

Da gladovanje nije jača strana Nijemcima, svjedoči njihov naziv za Badnjak: “Dickbauch” odnosno “Večer punih trbuha”. Staro vjerovanje, da će onaj tko gladan krene na spavanje čitavu godinu patiti od noćnih mora, sjajna je izlika za prejedanje. Dok se za Badnjak jede pečena svinjetina (običaj serviranja svinjske glave na centar blagdanskog stola s vremenom je napušten), bijele kobasice začinjene lukom i peršinom (“weisswurst”) i tjestenina, na božićnom meniju najčešće se nalazi pečena guska (rjeđe purica) s kupusom i knedlama, a sve se zalijeva bijelim vinom ili pivom. Prije glavnog jela servira se masna juha, a za poslasticu kompot. Torte i kolači u Njemačkoj se ne jedu kao desert, nego je to odvojen obrok. Kava ili čaj piju se poslije podne, oko tri sata, uz slavni Christstollen, slatki kruh punjen suhim voćem, orasima i marcipanom.

Piše: Lucija Kapural

Komentari