“Špilja užasa” otkrila još jednu drevnu tajnu!

Na području Judejske pustinje, u zloglasnoj “Špilji užasa”, arheolozi su nedavno otkrili fragmente biblijskh rukopisa stare otprilike 1.900 godina. Postojanje ove špilje stručnjacima je poznato već desetljećima, a mračni nadimak  dobila je šezdesetih godina prošlog stoljeća, kad su u njoj pronađeni kosturi četrdesetero ljudi koji su umrli od gladi tijekom ustanka Bar Kohbe. Iza ovoga slikovitog nadimka (aramejski: “Sin zvijezde”) krio se Šimun, vođa velikog židovskog ustanka protiv Rimljana. Povod za bunu bila je odluka cara Hadrijana da, na mjestu porušenog Jeruzalema, podigne grad Eliju Capitolinu, a na mjestu jeruzalemskog hrama onaj posvećen Jupiteru. Kohba, čovjek koga su mnogi smatrali mesijom, isprva je uspješno ratovao, da bi 135. godine, kad je vojskovođa Julije Sever zauzeo njegovu utvrdu Betar, pao u ruke neprijatelja. U trijumfalnoj povorci, odveden je u Rim, gdje je pogubljen. Bio je to posljednji veći ustanak u Judeji – nakon njega, Židovima je zabranjeno da žive na tom prostoru. Otkriće gotovo dva tisućljeća starog pergamenta, pisanog grčkim jezikom, direktor “Izraelske uprave za starine” Israel Hanson okarakterizirao je kao historijsko. “Ovo ja najvažnije arheološko otkriće od onoga slavnih Svitaka s Mrtvog mora!”, s uzbuđenjem je ispričao.

Za neupućene, “Svitci s Mrtvog mora, poznati i kao “Kumranski spisi”, sastoje se od devet stotina dokumenata – uključujući tekstove iz hebrejske Biblije – koji su između 1947. i 1956. godine otkriveni u špiljama u okolici Khirbet Qumran, drevnog naselja na sjeverozapadnoj obali Mrtvog mora. Prvi je do njih došao mladi pastir Muhammed edh-Dhib kad je, tragajući za zalutalom ovcom, nabasao na ulaz u nepoznatu špilju. Kad su mu se oči priviknule na mrak, ugledao je niz ćupova, pažljivo posloženih pored zida. Znatiželjan, zavirio je u njih te, pomalo razočaran, otkrio da se u njima ne nalazi blago, već prašnjavi spisi. No, za arheologe, oni su predstavljali blago vrednije od zlata. Tekstovi, napisani hebrejskim, aramejskim i grčkim jezikom, pretežno na pergamentu, od golema su povijesnog i religijskog značenja, budući da sadrže najstariju poznatu verziju Starog zavjeta. Premda po tom pitanju postoje određeni prijepori, većina stručnjaka pretpostavlja da su svitci skriveni u špilje 68. godine, kad je u kumransko područje, kako bi ugušila židovsku pobunu, nahrupila vojska rimskog generala Vespazijana.

Nedavno pronađeni spisi, tvrdi Hanson, važni su kao i oni s Mrtvog mora. Dijelovi rukopisa omogućili su, naime, rekonstrukciju odlomaka iz Staroga zavjeta, točnije Knjige Zaharije i Knjige Nahuma. Riječ je o manje poznatim prorocima iz židovske Biblije. Osim dijelova pergamenta, arheolozi su otkrili vrijedne artefakte iz razdoblja Kohbinog ustanka, šest tisućljeća star mumificirani kostur djevojčice te deset i pol tisuća godina staru košaru, najstariju ikad pronađenu.


Piše: Lucija Kapural

Komentari