Slika glavu čuva: Zašto su sovjetski zatvorenici masovno tetovirali likove Lenjina i Staljina na svoja tijela?

Fotografija: YouTube screenshot

Zašto su tetovaže Staljina i Lenjina često završavale na prsima sovjetskih uznika? Koji je povjesničar posve ozbiljno pisao o strašnoj rasi egipatskih divova? Koliko je težio najveći dinosaur koji je kročio Zemljim? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!

1. Sovjetski zatvorenici, kako oni politički tako i obični kriminalci, masovno su tetovirali likove Lenjina i Staljina na svoja tijela, najčešće prsa. Nisu to činili zbog poštovanja, već zbog sigurnosti, kako bi spasili unutrašnje organe prilikom čestih batinanja. Stražari se, naime, nisu usuđivali udarati po licima sovjetskih moćnika, pa ni onima od tinte, što je mnogima spasilo živote.

2. Da povjesničari nisu uvijek utjelovljenje znanstvene objektivnosti, svjedoči primjer Josipa Flavija (37. – 100.). Autor cijenjenih radova o židovskim starinama i rimsko-židovskom ratovanju s vremena na vrijeme je znao “zabrazditi” pa je, primjerice, mrtav-ozbiljan pisao o rasi egipatskig divova koja je živjela u trinaestom stoljeći prije Krista te se glasala rikanjem od kojeg se tresla zemlja. Ni najveći grčki povjesničar Herodot (490. prije Krista – 430. prije Krista) nije bio pošteđen ovakvih izleta u sferu znanstvene fantastike: na jednom mjestu tako spominje strašne “cimetne ptice”, koje štapiće ovog začina donose iz nepoznate zemlje da bi od njih izgradile gnijezda, te krilate zmije koje ga čuvaju od običnih smrtnika.

3. Američka politologinja i filozofkinja Hannah Arendt (1906. – 1975.) studirala je na sveučilištima u Marburgu, Freiburgu i Heidelbergu, a na potonjem je 1928. doktorirala. Po dolasku nacista na vlast, napustila je Njemačku, a od 1940. živjela je i predavala u SAD-u. U djelima “Eseji o politici”, “Eichmann u Jeruzalemu” i “Ljudi u mračnim vremenima” bavila se proučavanjem totalitarizma, antisemitizma i imperijalizma, a mnogi njeni uvidi i danas su vrlo aktualni. “Stalno laganje nema za cilj da narod povjeruje u laži, već da ni u što ne vjeruje. Takvom narodu nije oduzet kapacitet za akciju, već kapacitet da misli i sudi. S takvim narodom možete raditi što hoćete”, njen je čuveni citat.

4. Toaletni papir relativno je novi izum, no i u drevnim vremenima postojao je način da se osoba očisti po obavljanju velike nužde. Najstariji zapis o tome datira iz prvog stoljeća: Lucije Anej Seneka (4. prije Krista – 65.), jedan od najvećih rimskih filozofa, spominje spužvu pričvršćenu na dugački štap, kojom su njegovi sugrađani brisali stražnjice. Između dvije upotrebe, ta alatka – poznata kao tersorium – odlagala se u vjedro ispunjeno slanom vodom i octom.


5. Ruski dramatičar Aleksandar Sergejevič Gribojedov (1795. – 1829.), autor provokativne komedije “Teško pametnomu”, bio je diplomat u Perziji i Tiflisu. Zbog druženja s dekabristima, bačen je u tamnicu, ali je 1827. vraćen na Kavkaz. Kao opunomoćeni ministar za Perziju, ubijen je za napada domaćih fanatika na rusko poslanstvo.

6. Argentinosaur, gmaz iz razdoblja krede čiji su fosilni ostaci 1993. godine otkriveni na području argentinske provincije Neuquén, smatra se najvećim dinosaurom koji je ikad kročio zemaljskom kuglom. Paleontolozi su utvrdili da je bio dugačak gotovo četrdset metara i težak stotinu tona!

7. Prema islandskoj tradiciji, na Božić morate nositi novu odjeću. Ako se na svečanom objedu pojavite u starim krpicama, kaže drevno vjerovanje, doći će velika blagdanska mačka i pojesti vas!

Piše: Lucija Kapural

Komentari