Uzbudljive paleontološke vijesti stižu iz Španjolske: na istoku zemlje, na području fosilima bogate formacije Margas de Mirambell u provinciji Castellón, otkopana je sjajno očuvana čeljust ranije nepoznate vrste dinosaura. Portellsaurus sosbaynati, kako je ovaj golemi gmaz nazvan, živio je prije otkrilike stotinu i trideset milijuna godina. Njegovi zubi znanstvenicima su otkrili da se radilo o biljožderu, a procjenjuje se da je morao biti dugačak između šest i osam metara te težak između dvije i tri tone. “Ova životinja pripadala je hadrosaurima, dinosaurima koji su, osim Europe, u razdoblju krede nastanjivali današnju Aziju, Afriku te Sjevernu i Južnu Ameriku”, ispričao je voditelj istraživanja Andrés Santos-Cubedo, paleontolog sa Sveučilišta Jaume I. “Zbog širokih i plosnatih njuški, prilagođenih čupanju grana i neobično sličnih pačjim kljunovima, poznati su i pod nazivom patkoliki dinosauri”.
Kao što svjedoči i novopronađena čeljust, hadrosauri su imali jedinstven način žvakanja: gornja čeljust, koja se gurala prema naprijed i ustranu, grebala se o onu donju, efikasno mrveći hranu. Bio je to najsloženiji sustav žvakanja ikad razvijen kod drevnih gmazova, usporediv s onim u današnjih sisavaca. Njihova posebnost bila je i impozantna koštana krijesta na glavi. Prema dijelu stručnjaka, služila je za proizvodnju zvuka i komunikaciju među pripadnicima iste vrste; druga skupinja smatra da je bila namijenjena termoregulaciji, treća u njoj vidi obrambenu adaptaciju, no prevladava mišljenje kako joj je primarna funkcija bilo privlačenje partnera.
Kod vrste Portellsaurus sosbaynati, potonja anatomska osobina nije bila u toj mjeri izražena. Filogenetska analiza pokazala je da je ova životinja srodna Ouranosaurus nigeriensisu, hadrosauru koji je koncem krede nastanjivao područje današnjeg Nigera, države u zapadnoj Africi, te Bolong yixianensisu, nešto mlađem gmazu iz Kine.
Piše: Lucija Kapural
