Kakve veze imaju popularni slatkiši “M&M’s” sa Španjolskim građanskim ratom? Kada i gdje je nastao sladoled? Koji je naš desert, prema legendi, u dvanaestom stoljeću poslužen jednom papi? Uživajte u slatkim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. “M&M’s”, popularni američki bomboni punjeni čokoladom, izumljeni su davne 1941. godine. Forrest Mars Sr. (1904. – 1999.), sin osnivača kompanije “Mars”, inspiraciju za njih je pronašao u britanskoj slastici “Smarties”, koja je vojnicima u Španjolskome građanskom ratu omogućavala konzumaciju čokolade bez prljanja prstiju. O tome svjedoči i dugogodišnji slogan: “Mliječna čokolada koja se topi u vašim ustima, a ne u vašim rukama”.
2. Podrijetlo sladoleda nije u potpunosti rasvijetljeno, no većina povjesničara pretpostavlja se da su ovu slasticu prvi konzumirali Perzijanci, u šestom stoljeću prije Krista – u njihovoj inačici, radilo se o snijegu prelivenom sokom grožđa. Manji dio stručnjaka autorstvo nad ovom slasticom pripisuje rimskog caru Neronu (37. – 68.), koji je dobavljao led s Apenina kako bi pripremio osvježavajući sorbet od vina i meda. Ono što se pouzdano zna jest da je ova slastica prvi put poslužena u kornetu na Svjetskom sajmu u St. Louisu 1904. godine.
3. Rapska torta, tradicionalna hrvatska slastica koja se priprema tri dana te peče u prepoznatljivu spiralnom obliku, očarava konzumente sjajnim spojem badema i likera maraschina. Izvorni recept datira iz dvanaestog stoljeća – prema legendi, prvi put je poslužena papi Aleksandru III. kad je 1177. godine posjetio Rab i blagoslovio tamošnju katedralu Uznesenja Marijina. Desert su od zaborava sačuvale časne sestre iz samostana sv. Antuna Padovanskog, a recept za njegovu pripremu raširio se po cijelom Sredozemlju. Tako se rapska torta i dan-danas jede u Veneciji, u koju je recept odnesen prije više od tri stoljeća.
4. Torta od sira, omiljena slastica diljem svijeta, nastala je na grčkom otoku Samosu prije više od 4.000 godina. Navodno je upravo taj desert poslužen sportašima na prvim Olimpijskim igrama, održanim 776. godine prije Krista.
5. Mnogi vjeruju da je kroasan, pecivo napravljeno od lisnatog tijesta, francuski “izum”, ali je ova slastica zapravo nastala u Austriji, za vrijeme turske opsade Beča 1683. Kako pekari ustaju rano zorom, prvi u gradu su primijetili da Turci organiziraju napad te su alarmirali sugrađane, uvelike doprinijevši spašavanju Beča. U znak sjećanja na taj događaj, napravili su kroasan te ga, prema turskom simbolu, oblikovali kao polumjesec. Ovaj desert u francusku kuhinju je uvela Marija Antoaneta (1755. – 1793.), kći austrijske carice Marije Terezije.
6. Kolačići za sreću, kakve redovito možete dobiti za desert u kineskim restoranima, s Kinom imaju veze koliko i političari s altruizmom. Ne baš ukusne slastice od prhkog tijesta, u kojima se krije prigodna “mudra” poruka, zapravo su američki izum. Godine 1920., stvorio ih je radnik u tvornici rezanaca u San Franciscu.
7. Koncept deserta, slastice koja se poslužuje nakon glavnog jela, nastao je tek u sedamnaestom stoljeća. Koincidirao je s povećanom dostupnošću šećera, koji se proizdvodio na kolonijalnim plantažama. To je, nakon nekoliko godina, dovelo do stvaranja slastičarskog zanata.
8. Na Božić, u Francuskoj se tradicionalno poslužuju mandarine, orasi, lješnjaci i nezaobilazni “bûche de Noël”, čokoladni kolač u obliku panja. Potonji je spomen na drevnu tradiciju spaljivanja debla u svrhu rastjerivanja zlih duhova.
9. Puding od šljiva, tradicionalni engleski desert, poslužuje se najčešće za Božć. U viktorijansko doba, kad se počeo pripravljati, u njega bi se skrivao novčić. Vjerovalo se da će, nakon rezanja kolača, gost na čijem tanjuru novčić završi čitavu godinu uživati u materijalnom blagostanju.
10. Pita od jabuka smatra se tradicionalnim američkim desertom, no niti jabuke niti pita nemaju nikakve veze sa “zemljom slobodnih i domovinom hrabrih”. Jabuke su podrijetlom iz srednje Azije, gdje su se uzgajale još u desetom tisućljeću prije Krista, a prvi recept za pitu zapisan je u srednjovjekovnoj Engleskoj.
11. Balovi u viktorijanskoj Engleskoj započinjali su oko osam sati uvečer te trajali do u sitne jutarnje sate. Najčešće jelo koje se posluživalo na tim raskošnim događajima bila je bijela juha, krepki obrok od vrhnja i mljevenih badema koji je vraćao snagu iscrpljenim plesačima. Deserti, nerijetko ekstravagantni (sladoled od jastoga jedan je od primjera), posluživani su na višekatnim etažerima ukrašenim cvijećem, perlicama i zlatnim papirom.
12. Čokolada s rižom izumljena je u Hrvatskoj, preciznije Požegi, još preciznije “Zvečevu”, davne 1963. Posebnost ove tvornice, i to na razini čitave Europe, jest činjenica da ima vlastitu mljekaru u sastavu tvrtke, što znači da proizvodi čokoladu od svježeg mlijeka a ne onog čuda u prahu.
13. Dubrovački kolač rožata prvi put se spominje 1300. godine, kad se naziva fratrovim pudingom. Karameliziran preljev dobila je tek početkom devetnaestog stoljeća, u vrijeme francuske uprave.
14. Kakao, glavni sastojak čokolade, prvi su u prehrambene svrhe upotrebljavali Olmeci, najstarija poznata civilizacija Amerike. Napitak od kakaovca, primjenjivan u ritualne svrhe, bio je gorak jer se u Americi tada nije proizvodio šećer. Maje su čokoladu pili toplu, a nazivali su je xocolatl (izgovara se šokolatl), što znači “gorka voda”. Bio je to napitak elite – svećenika, plemića i ratnika. Vjerovalo se da konzumentima daje snagu, izdržljivost i mudrost, pa je korišten u religijskim ritualima. Do 1400. Azteci su zauzeli velik dio srednje Amerike, pa i državu Maja. Budući da su Azteci živjeli na višim nadmorskim visinima, gdje kakaovac nije uspijevao, Maje su morali plaćati porez u obliku zrna kakaa. Početkom devetnaestog stoljeća Englezi su uspjeli proizvesti čokoladu karakteristična slatkog okusa. Godine 1875. Švicarac Daniel Peter dodao joj je mlijeko, stvorivši prvu mliječnu čokoladu. Svoju je kreaciju prodao susjedu, Henriju Nestleu.
15. “Nutella”, slatka pošast koja je osvojila svijet, na tržište je lansirana 1964. Njenu preteču, talijanski namaz “Pasta Gianduia”, osamnaest godina ranije stvorio jer Pietro Ferrero, osnivač moćne tvrtke koja nosi njegovo prezime. Glavni sastojak, lješnjak, tipični je proizvod regije Pijemont, iz koje potječe obitelj Ferrero. “Nutella” kakvu danas poznajemo razvijena je u Italiji uslijed pretjeranih poreza na kakaovac, koji su onemogućavali normalnu proizvodnju čokolade. Namaz je toliko popularan da jedan od četiri uzgojena lješnjaka završi u njemu! Točan sadržaj proizvoda strogo je čuvana tajna tvrtke “Ferrero”. Prema oznaci s ambalaže, glavni sastojci su šećer, biljna, lješnjaci i kakao, no recept nije isti u svim zemljama. Prodaje se kao krema od lješnjaka jer, po talijanskom zakonu, nema dovoljnu koncentraciju kakaa da bi prošao kao čokoladna krema.
16. Logo “Chupa Chupsa”, poznata španjolskog brenda lizalica, davne 1969. godine dizajnirao je nadrealistički slikar Salvador Dalí. Slatkiš koji je osvojio svijet kasnije su reklamirale zvijezde poput Madonne i Geri Halliwell, a jedna od najkontroverznijih kampanja, osmišljena u jeku antipušačkog pokreta koncem osamdesetih godina prošlog stoljeća, uključivala je slogan: “Prestani pušiti, počni sisati”. Godine 1995. ova je lizalica ušla u povijest kao prvi slatkiš poslan na svemirsku postaju “Mir”.
17. Američki biznismen i filantrop Milton Snavely Hershey (1857. – 1945.), pionir u proizvodnji karamele, u teškim danima Velike depresije uspio je zadržati sve djelatnike svoje slastičarske kompanije “Hershey’s” u Pennsylvaniji. Zaposlio ih je na gradnji niza građevina, primjerice, škole, sportske dvorane i hotela, a kad mu je predradnik predstavio tada revolucionarnu parnu lopatu, stroj za iskop koji je uvelike mogao ubrzati radove, Hershey mu je naredio da je se riješi, a umjesto toga je zaposlio četrdeset novih djelatnika.
18. Američka kuharica Ruth Graves Wakefield (1903. – 1977.), izumiteljica popularnih kolačića s čokoladnim mrvicama, svoju ideju je 1938. godine prepustila kompaniji “Nestlé” – u zamjenu za doživotnu opskrbu njihovim slatkišima!
Piše: Lucija Kapural
