Silazak u mračno podzemlje: Davno zaboravljeno rudarsko okno otkrilo brojne tajne

Fotografija: YouTube screenshot

Čovjek se rudarstvom počeo baviti još u prapovijesti, u vrijeme kad nije ni poznavao vrijednost metala. Kad je kremena, dragocjene sirovine za izradu alata i oružja, ponestalo na površini, naši su preci taj mineral počeli vaditi pod zemljom, rujući do njega najprimitivnijim sredstvima. Sirovina koja je obilježila rano rudarstvo bio je, dakako, kamen. U dolini Nila, bogatoj različitim vrstama kamena, razvila se egipatska civilizacija. Po pitanju metala, prvo su se počeli kopati oni visokog sjaja – bakar, srebro i zlato. U starom vijeku, rudnici bakra postojali su na Sinajskom poluotoku, a željeza u Etiopiji. Razvijeno rudarstvo imali su Asirci, Feničani te antički Grci i Rimljani. Rudarska tehnika koju su potonji razvili korištena je i kroz veći dio srednjeg vijeka. Propašću feudalizma u Europi, tehnologija doživljava ubrzan zamah, a rudarstvo dobiva znanstvene temelje. Prekretnicu u načinu dobivanja mineralnih sirovina označila je primjena crnog baruta, a parni stroj je pridonio razvoju rudničke mehanizacije i povećanju proizvodnje.

Mnoge rudarske inovacije, od rudničke sisaljke preko Davyjeve sigurnosne svjetiljke do preteče industrijske željeznice, osmišljene su u Engleskoj, u vrijeme industrijske revolucije. U rudarskom oknu iz tog doba, članovi jednoga amaterskoga speleološkog kluba nedavno su otkrili brojne zanimljive artefakte.

Smješten u okolici Manchestera, u pitoresknom selu Alderley Edge u grofoviji Cheshire, rudnik je služio vađenju kobalta. Ovaj srebrno-plavi mineral, danas korišten u proizvodnji litij-ionskih punjivih baterija za pametne telefone te u baterijama za električne automobile, i u ono je vrijeme bio dragocjena ruda – primjerice, njegov sjajni modri pigment imao je široku primjenu u lončarstvu. Mnogi su se obogatili na kobaltu, no u devetnaestom stoljeću, onaj uvozni postao je znatno jeftiniji od engleskoga, pa su brojni lokalni rudnici zatvoreni. Tu sudbinu je doživio i rudnik u Alderley Edgeu, koji je bio u vlasništvu imućnog zemljoposjednika i amaterskog znanstvenika sira Johna Thomasa Stanleya.

Članovi “Derbyshire Caving Cluba” proučavali su ga od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, no sada su po prvi put stupili u njegov ranije neistražen, teško pristupačan dio. Ondje, u uskome, mračnom i klaustrofobičnom prostoru koji je, neometan posjetiteljima, pretvoren u neku vrstu vremenske kapsule, pronašli su davno zaboravljene rudarske čizme, glinene cijevi te zagonetne natpise stvorene čađom svijeće. “Otkriti osobne predmete rudara, u savršeno očuvanom stanju, prava je rijetkost. Oni su prozor u prošlost, u posljednje trenutke podzemne aktivnosti prije zatvaranja rudnika”, ispričao je član tima Ed Coghlan.

Upoznat s poviješću rudarstva u pvom kraju, pronašao je objašnjenje i za nalaz koji je zbunio njegove drugove – zdjelu zakopanu u jednome zidu. “Rudari su  bili praznovjerna čeljad, što ne čudi znamo li koliko je njihov posao bio težak i pogibeljan. Zakapanje dragocjenosti najvjerojatnije je dio praznovjerja, odnosno pružanje žrtve Rudniku u zamjenu za bogat iskop i sretan izlazak na površinu”, objašnjava Coghlan.


Možda najzanimljiviji pronalazak jest onaj sjajno očuvanog vitla. Ovi instrumenti, u prošlosti korišteni za podizanje i premještanje teških predmeta, bili su vrlo skupi, a činjenica da su ih rudari ostavili iza sebe je indikativna. “Pretpostavljam da je rudarima, bez prethodnog upozorenja, naređeno da pokupe svoje stvari i napuste okno”, spekulira Coghlan.

Objašnjenja za natpise na zidovima, međutim, za sada još nema. Osobito su ga zainteresirali inicijali “WS”, ispod kojih je čađom zapisan datum – 20. kolovoza 1810. godine. “Je li to bio potpis nekog rudara, koji je, doznavši da ostaje bez posla, htio ostaviti svoj trag, reći ‘i ja sam bio ovdje’? Ili je pak nadglednik radova napisao svoje inicijale… Ako je uopće o inicijalima riječ. Pronašli smo, naime, i niz naoko nepovezanih riječi i brojeva, a koje su značenje imali za rudare, tek treba otkriti”.

Piše: Lucija Kapural

Komentari