Sedimentne stijene – vremeplov koji nam omogućuje da “vratimo sat” stotinama milijuna godina unatrag!

Analizirajući uzorke sedimentnih stijena, prikupljene u jednom od brojnih nacionalnih parkova Nevade, znanstvenici su došli do novih uvida o katastrofičnim događajima koji su oblikovali ekosustav Zemlje u periodu prije 225 do 209 milijuna godina. Tada, u mračnom razdoblju prije uspona dinosaura – trijasu – naš planet pretrpio je niz kataklizmi: barem triput su ga pogodili asteroidi veličine planine, lančane vulkanske erupcije zagušile su nebo stakleničkim plinovima, a moćni tektonski pokreti razorili su jedini superkontinent na Zemlji, Pangeu. U svom tom kaosu, mnoge biljne i životinjske vrste – poput primitivnih paprati i oklopljenih gmazova – zauvijek su iščezle s (pra)povijesne pozornice, dok su se novi, bitno drugačiji pripadnici flore i faune ubrzano razvijali. “Sedimentne stijene svojevrstan su vremeplov – omogućuju nam da ‘vratimo sat’ stotinama milijuna godina unatrag, u vrijeme kad je područje današnje Arizone bilo tropski staklenik nastanjen drevnim krokodilima i dinosaurima veličine purana”, slikovita je voditeljica istraživanja Cornelia Rasmussen, profesorica s Instituta za geofiziku Sveučilišta u Texasu. “Pomoću njih, možemo shvatiti koje su moćne sile oblikovale naš planet, i kojim redoslijedom!”. Paleontolog Adam Marsh također, čini se, rado poseže za metaforama. “Ove ‘kamenčiće’ valja promatrati kao dijelove najveće igre puzzle koju možete zamisliti. Tek kad spojimo sve dijelove, dobit ćemo kompletnu sliku jednog od najuzbudljivijih razdoblja u geološkoj povijesti”. Datiranje pojedinih slojeva stijena kompleksan je proces koji, između ostalog, uključuje potragu za cirkonima, mineralima koji bivaju izbačeni u zrak prilikom vulkanskih erupcija. “Analiza nam je zasad dala dva oprečna zaključka, a daljnji dokazi vjerojatno će nam reći koji je ispravan. Prvi je da promjena flore i faune nije povezana niti s jednim od kataklizmičnih događaja ponaosob, već da je dio uobičajenog tijeka postupne evolucije. Drugi pokazuje moguću korelaciju između promjena u fosilnim zapisima i udara asteroida koji je, prije 62 milijuna godina, stvorio golemi krater na području današnje Kanade”. Čini nam se da je ovo poprilično dugačak način da se kaže “znam da ništa ne znam”…

Piše: Lucija Kapural

Komentari