“Romantika” uz svjetlost lojanice i odrezak mamuta

Elisabeth Daynes

Susret modernog čovjeka i neandertalca je bio zasigurno neobično iskustvo, možda usporedivo s onim kada se ljudi iz Zvjezdanih staza susretnu s Klingoncima. Jasno je da su iznenađeni  jer je riječ o sličnoj vrsti, a opet drugačijoj. Danas znamo da je seksa među modernim ljudima i neandertalcima bilo, no je li bilo fizičke privlačnosti i ljubavi ili je u pitanju bio potpuno neobvezujući odnos. Genetika nam polagano daje odgovore i na ta pitanja. Zanima li vas koliko su naši preci bili monogamni odnosno promiskuitetni, zavirite u članak kojega vam ovdje donosimo.

Moć genetike

O našim precima danas znamo puno više nego prije dva desetljeća, zahvaljujući naglom razvoju znanosti i tehnologije, tako zahvaljujući tome imamo i određene podatke o seksualnim navikama naših predaka.

Danas bez sumnje znamo da su se neandertalci upuštali u spolne odnose s ljudima.  Iako su moderni ljudi i neandertalci različite vrste, to ih očito nije spriječilo da spavaju jedni s drugima, što je rasvijetlilo genetsko analiziranje. Genetska analiza provedena na ostacima modernog čovjeka starog 40 000 godina, dakle iz vremena kada je neandertalska populacija bila na zalazu, pokazala je da smo već tada u sebi imali više od 10 posto neandertalskog genoma, što znači da su spolni odnosi već dugo bili prisutni .


Incest uobičajen kod neandertalaca

Znamo da su neandertalci živjeli u manjim skupinama, a u takvim grupama incest je bio sastavni dio života. Analiza kostiju neandertalaca pokazala je da su odnosi među rođacima bili više pravilno nego izuzetak. S obzirom na analizirani genetski materijal to nije bio slučajan incident. Čini se da su ljudi i neandertalci bili u seksualnim vezama znatno prije nestanka neandertalaca. Moguće da su ti odnosi egzistirali već prije 100 000 godina. Ukoliko je to apsolutno točno to bi u evolucijskom smislu pokazalo da smo znatno prije napustili Afriku, nego što se to do sada smatralo. Naime, neandertalci nisu nikada bili u Africi pa da bi do njihovih odnošaja došlo moderni ljudi su morali doći na područje euroazijskog prostora.

Što znamo o nama, ali ne i o neandertalcima?

Ne znamo puno o ponašanju neandertalaca  ili njihovim međusobnim odnosima i emocionalnim vezama, ali zato puno toga znamo o ljudskom ponašanju, koje pokazuje zabrinjavajući obrazac agresije. Ljudska povijest je velikim dijelom povijest nasilja. Okrutni smo prema pripadnicima iste vrsta, no kada su pripadnici naše vrste nešto drugačijeg izgleda, poput primjerice američkih Indijanaca ili australskih Aboridžina, obrazac ponašanja nam je još gori. Dokumentirane strahote rata poput holokausta, razno-raznih pokolja pokazuju koliko lako ljudi po kratkom ili dugom postupku ubijaju druge ljude. Što smo tek kadri učiniti drugim vrstama? Odstupanje od izgleda na koji smo navikli ili koji nam je estetski prihvatljiv možda bi samo povećao razinu naše okrutnosti.

Sporazumni seks ili silovanje?

Genetika može razjasniti brojne nedoumice, tako nam može pomoći u sagledavanju šire perspektive i u ovom trenutku dati nam polazište u odgovoru jesu li odnosi među ljudima i neandertalcima bili sporazumni ili ne. Pitate se sigurno kako je to moguće? Stvar nije toliko komplicirana kako izgleda, barem ne za genetske paleontologe. U tom smislu važan je smjer gena, jesu li neandertalci u većem broju spavali s ljudskim ženama ili su moderni ljudi bili ti koji su bili primarni “ljubavnici”.  Ukoliko bi  neandertalci bili ti koji su u većem broju spavali sa ljudskim ženama to bi značilo da se možda stvarno dogodila asimilacija koja bi riješila pitanje nestanka neandertalaca, dok bi druga varijanta upućivala da smo ipak mi bili i ostali osvajački nastrojeni nasilnici.

Svi volimo romantiku i možda bi voljeli vidjeti neandertalku na večeri s modernim čovjekom, ili obrnutu varijantu, no čini se da se, sudeći prema protoku genetskog materijala, sve to događalo bez sporazuma i romantike. Taj odgovor se može početno iščitati u do sada analiziranom genetskom materijalu jer je u njemu zabilježeno da je veći postotak ljudskih muškaraca koji su spavali s neandertalskim ženama, iako postoje pokazatelji neandertalskog spavanja s modernim varijantama žena. To ne znači da nije moglo biti i emocionalnih iznimaka jer poput primata posebice gorila, koje jasno pokazuju ljubav prema partneru i djeci, neandertalci su imali tu sposobnost kao i mi. Nije nemoguće da su ponekada ljubavnici ostajali budni do kasno u noć uz svjetlost lojanice i odrezak mamuta, ali je to čini se prema svemu sudeći bilo rijetko.

Promiskuitet ili monogamija

Genitalije neandertalaca bile su sudeći prema današnjim spoznajama iste veličine kao i naše. Za razliku od drugih primata koji imaju male genitalije kod neandertalaca i ljudi su bile znatno veće. Neandertalski penis nije bio različit od onog modernog čovjeka. U prilog monogamiji neandertalaca, kao i čovjeka ide i to što nemaju neku vrsti keratininskih bodlji na penisu, a  koje su prisutne kod primata, ali ne i kod ljudi i neandertalaca. Ove su bodlje korisne kod promiskuitetnih vrsta jer omogućavaju mužjacima više šansi za razmnožavanje. Doduše treba nadodati da ovu monogamnost treba shvatiti uvjetno  i ograničiti na nekoliko partnerica, a ne kao doslovnu monogamiju. U svakom slučaju istraživanja su pokazala da je neandertalac bio promiskuitetniji od modernog čovjeka. No, zanimljivo je da u našem genetskom kodu nalazimo i druge vrste.

Genetska paleontologija nam osvjetljava spolnu interakciju i odgovara na mnoga pitanja na koja povjesničari i arheolozi nemaju odgovora. Ovo zavirivanje u spolne odnose naših predaka, ima za cilj da nam da uvid odakle smo došli, pa ako već nismo uvijek došli iz ljubavi, možda je vrijeme da to promijenimo.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari