Osteostraci, ribe koje su u razdoblju silura nastanjivale područja današnje Sjeverne Amerike, Europe i dijela Azije, da bi u devonu izumrle, možda su najosebujniji stanovnici morskih dubina. Znanstvenici sa Sveučilišta u Bristolu nedavno su analizirali fosilne ostatke ovih primitivnih životinja, a uvidi do kojih su došli uistinu su fascinantni.
Riječ je o ribama koje nisu imale čeljusti, a tijelo im je bilo prekriveno čvrstim, gotovo neprobojnim koštanim oklopom. Njihovu bizarnom izgledu doprinosila je i izdužena rožnata tvorevina na vrhu glave, kojom su se po svoj prilici štitile od predatora. “Zadržavale su se pretežno na morskom dnu, mada su, oboružane dugačkim prsnim i leđnim perajama te snažnim repom, morale biti dobri plivači”, ispričao je paleontolog Humberto Ferron, glavni autor studije objavljene u časopisu “Current Biology”.
Uz pomoć Phila Donoghuea, kolege sa Sveučilišta u Bristolu, znanstvenik je otkrio da su osteostraci na vrlo specifičan način koristili morske struje, što nije zabilježeno niti kod jedne druge vrste beščeljusnica. Neobični šiljci na njihovim glavama, shvatili su paleontolozi, imali su još jednu funkciju: bili su svojevrsna hidrodinamička adaptacija – omogućavali su ribi da vodene struje oko svoga tijela pasivno koristi za uzgon. “Pojava čeljusti smatra se ključnom inovacijom u evoluciji kralježnjaka, no otkriće nevjerojatnih manevarskih sposobnosti u ovih naoko primitivnih riba pokazuje nam da su bile mnogo sofisticiranije nego što smo ranije mislili”, objašnjava Donoghue. “Možda su izgledale nezgrapno, no zapravo su bile vrlo pokretljive i sjajno prilagođene okolišu. Njihovo mjesto u evolucijskoj povijesti potrebno je iznova definirati”.
Piše: Lucija Kapural
