Poznati futurist Jacque Fresco smatrao je da se bogatstvo i visok standard življenja za sve ljude, mogu postići samo automatizacijom odnosno robotizacijom. On je zaključio da bi u takvom društvu nestale brave na vratima, prestale bi krađe imovine i nestalo bi novca i svih onih problema koje on nosi. S druge strane velik je broj onih koji se ne slažu s njim i u robotima vide prijetnju ljudskoj egzistenciji. Iako smo se sada dotakli budućnosti, u ovom članku ćemo se vratiti u prošlost i pozabaviti prvim slučajem ubojstva u kojem je robot “proglašen” ubojicom. Ukoliko vas zanima što se točno dogodilo i zašto, pročitajte članak koji slijedi.
Ruka teška 1000 kilograma
Dan 25. siječnja 1979. započeo je za dvadeset i šestogodišnjeg Roberta Williamsa, radnika u ljevaonici Fordove tvornice u Michiganu kao i svaki drugi. No, kako se činilo da robot koji prebrojava i skladišti dijelove daje netočna očitanja, Robert je poslan da provjeri stvarno stanje stvari na skladištu. Kako se nije vratio nakon pola sata, a posao koji je trebao obaviti iziskivao je kratko vrijeme kolege su otišle provjeriti gdje je, no prizor koji su zatekli bio je zasigurno stravičan jer je Robert stradao od udara robotove ruke teške 1000 kilograma. Tako je postao prva poznata žrtva robota u ljudskoj povijesti. Robert je, dakle, bio mrtav, a robot je kraj njega mirno odrađivao svoj dio posla. Vjerojatno se pitate što se točno tu dogodilo? Dok je mladić radio, robot je krenuo na isti odjeljak ne bi li odradio svoj dio posla i pri tome je udario mladića. Stvar je bila u tome da robot nije imao nikakvu zvučnu signalizaciju koja bi upozorila radnike da je u njihovoj blizini kako bi se na vrijeme sklonili.
Novac je uvijek “dobra” kompenzacija!
Nakon toga, kako to već obično biva, obitelj je dobila kao kompenzaciju 10 milijuna dolara, a priča se da je nakon nekoliko godina tom iznosu dodano još nekoliko milijuna ne bi li se očuvao dobar glas kompanije koja je dizajnirala robota. U pitanju je bila velika korporacija nazvana Litton Industries. Iako je ovdje doista riječ o smrtnom slučaju kojega je prouzročio robot, on se može smatrati nesretnim slučajem jer strojevi ne ubijaju osim ako za to nisu isprogramirani. U konkretnom slučaju robot koji je prouzročio smrt Roberta nije bio odgovoran za ono što se dogodilo već programeri, koji nisu osmislili sustav signalizacije. Taj je sustav trebao omogućiti “uspostavu komunikacije” između čovjeka i robota. U osnovi isplaćena odšteta priznanje je ljudske greške.
Roboti nisu problem, ali ljudska priroda je
Nakon toga uslijedila su desetljeća rada na robotima, no i dalje se smrtni slučajevi događaju, ali u svima njima krivac je isključivo čovjek. Shimon Whitestone izvanredni profesor na Odjelu za informatiku Sveučilišta u Oxfordu slaže se u osnovi s Frescom i smatra da roboti rade samo ono što im se naredi, no problem je opet u onome tko naredbe daje, i naravno kakve su one. Roboti nisu problem, ali je problem ljudska priroda koja često zlorabi sve što zlorabiti može, a što se očituje ne samo kada su u pitanju drugi ljudi i okoliš već i tehnologija. Visoka razina automatizacije u kojoj bi roboti bili programirani da rade za dobrobit ljudi, a ne protiv njih vjerojatno bi donijela blagostanje cijelom svijetu i nestalo bi siromaštva i društvenih podjela. Međutim, nagli razvoj umjetne inteligencije koja se sve više koristi u vojne svrhe predstavlja problem, a roboti su u toj priči samo produžena ruka čovjeka, pa ćemo završiti Frescovom rečenicom:
Ako dođe do sukoba strojeva i ljudi, znamo tko će ga pokrenuti.
Piše: Sonja Kirchhoffer
