Pripadnici ove zagonetne civilizacije špilje su oslikavali – izmetom šišmiša!

Prije dvije godine, u zabačenom dijelu svijeta, arheolozi su otkrili nešto uistinu uzbudljivo. Poprište nesvakidašnjeg nalaska bio je nenaseljeni otok Isla de Mona, komadić raja smješten na pola puta između Portorika i Dominikanske Republike. U tamošnjem nepreglednu špiljskom lancu, znanstvenici su pronašli više od tisuću crteža zaboravljene indijanske civilizacije. Izrađene tehnikom urezivanja i bojanja ugljenom, sokom biljaka i izmetom šišmiša, te zidne crtarije pružile su jedinstven uvid u sustav vjerovanja i kulturni identitet davnih stanovnika ovog područja, zagonetnog naroda Taíno.

Analiza je pokazala da datiraju iz četrnaestog stoljeća, a prikazuju životinjske i ljudske figure te apstraktne geometrijske likove. Kako je istražena tek polovica otočkih špilja – mnoge su vrlo duboke pa do njih treba puzati – znanstvenici vjeruju kako će u budućnosti otkriti još mnogo ovakvih slikovnih prikaza. Špilje su, naime, bile važan dio mitologije ove pretkolumbovske civilizacije. Prema njihovu drevnom vjerovanju, iz jedne špilje nastali su njihovi preci, a iz druge svi ostali ljudi na svijetu.

Taíno indijanci, podskupina etničke skupine Arawak, živjeli su na otocima Velikih Antila i dijelovima poluotoka Florida. Bili su prvi domoroci koje je susreo Kolumbo – upravo od njih, Europljani su naučili uzgajati duhan, kukuruz, manioku i batat. Na lokalnom dijalektu, njihovo ime znači “plemenit” odnosno “miroljubiv”, čime su htjeli napraviti razliku između sebe i ratobornih Caraib Indijanaca s Malih Antila. Bili su poznati po gradnji velikih i čvrstih kanua iz jednog komada drveta, koji su mogli primiti preko stotinu odraslih osoba i putovati na velike udaljenosti, izradi visećih ležaljki, nakita od školjaka i zvečki od tikava punjenih  sjemenkama, te igri loptom nazvanom batey.

Donedavno se smatralo da je ovaj indijanski narod izumro u petnaestom stoljeću, kad su ih s lica Zemlje uklonili konkvistadori, odnosno bolesti koje su im prenijeli. Istina je da ih je, kroz puka tri desetljeća, umrlo preko tri i pol milijuna, što nasilnom smrću a što od boginja, no pokazalo se da im nije zatrt svaki trag – njihovi potomci i danas obitavaju na Karibima.


Piše: Lucija Kapural

Komentari