Principijelnost do samog kraja: Charles de Gaulle odbio je državnu mirovinu, a na svome sprovodu nije htio ni jednog predsjednika ili ministra!

Slika: YouTube screenshot

Koliko je Amerikanaca stradalo u napadu na Pearl Harbor? Koji je veliki državnik, vlastitom odlukom, zadnje godine života proveo u oskudici? Tko ili što su kršnici? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!

1. Hrvatski političar i socijalni radnik Đuro Basariček zapamćen je po spašavanjem dvadesetak tisuća gladne djece tijekom Prvoga svjetskog rata (njihovim preseljenjem iz ugroženih istarskih i bosanskohercegovačkih krajeva u Slavoniju) te po načinu na koji je skončao. Član užeg vodstva Hrvatske seljačke stranke, na čijoj je listi biran za zastupnika u Ustavotvornoj i Narodnoj skupštini, zbog svoga političkog rada bio je zatvaran i proganjan od strane vlasti. Dana 20. lipnja 1928. godine, u beogradskoj Narodnoj skupštini, presudio mu je srpski radikal Puniša Račić. Basariček se spremao izići na govornicu i zboriti protiv pretjeranoga utjecaja stranog kapitala, kad je Račić zapucao na zastupnike HSS-a. Basariček je potrčao prema njemu kako bi ga spriječio u zlodjelu, ali ga je ovaj jednim hitcem oborio. Nesretni čovjek izdahnuo je nakon desetak minuta.

2. Legende o vampirima javljaju se diljem Europe, pa nisu zaobišle ni Hrvatsku. U davna vremena, ovdašnji živalj vjerovao je da postoje ljudi predodređeni za borbu protiv tih stvorova tame, tzv. kršnici, koji snagu duguju činjenici da su rođeni za vrijeme snažnog nevremena.

3. Dana 7. prosinca 1941. godine, u jutarnjim satima, japanski zrakoplovi obrušili su se na Pearl Harbor, američku ratnu luku na Tihom oceanu. U 6 sati i 15 minuta, s japanskog nosača zrakoplova krenuo je u napad prvi val od 183 zrakoplova, a sat vremena nakon toga udario je drugi val od 171 zrakoplova. Gubici su bili stravični – u Pearl Harboru je potopljen velik dio američke Pacifičke flote te je bilo uništeno 80 zrakoplova. Poginulih i ranjenih američkih vojnika bilo je 3681. Napadom na ovu vojno-pomorsku bazu, smještenu na havajskom otoku Oahu, Sjedinjene Američke Države uključile su se u Drugi svjetski rat.

4. Nipper Geronimo, kućni ljubimac bračnog para iz Kalifornije, 2003. godine se upisao u “Guinnessovu knjigu rekorda” kao zec s najdužim ušima na svijetu. Dugačke sedamdeset centimetara, vuku se po podu kad životinja hoda.


5. Hermann Göring (1893. – 1946.), najbliži suradnik Adolfa Hitlera, nedvojbeno je bio monstrum, i to one najopasnije sorte – inteligentne. Nosio je najviši čin u Trećem Reichu, onaj Reichsmarschalla, što ga je činilo nadređenim svim drugim njemačkim vojnim zapovjednicima. Ministar avijacije i vrhovni zapovjednik Luftwaffea, organizator Gestapoa i jedan od pokretača terora protiv Židova i njihova istrjebljenja (Endlösung), u Nürnbergu je dobio zasluženu kaznu: dana 15. listopada 1946. godine, osuđen je na smrt vješanjem. U zatvoru, dok je čekao izvršenje presude, podvrgnut je nizu psiholoških testova. Između ostalog, utvrđeno je da ima IQ 138, što ga svrstava u kategoriju genija. Ne želeći prepustiti svoju sudbinu u tuđe ruke, noć uoči smaknuća počinio je suicid progutavši kapsulu cijanida. Otrov je, kako se kasnije pokazalo, krio u kremi protiv dermatitisa.

6. Stereotip koji prati muškarce nižeg rasta – onaj da su agresivniji, glasniji i imaju veću želju za dokazivanjem – otac psihoanalize Sigmund Freud objašnjavao je kao obrambeni mehanizam ega. Antropolozi su ga pak tumačili evolucijskom teorijom, prema kojoj su niži i slabiji muškarci nadmoć dokazivali tako što su bili glasni i napadni. O utemeljenosti ovih predodžbi dalo bi se raspravljati, no nedvojbeno je da naziv koji psiholozi često koriste za ovakvo psihičko ustrojstvo – Napoleonov kompleks – ne pije vodu. Često ponavljana teza da je francuski car Napoleon I. Bonaparte (1769. – 1821.), jedan od najvećih vojskovođa svih vremena, bio “vertikalno izazvan” jednostavno nije istinita. Bio je visok 169 centimetara, što je u ono vrijeme bio prosjek za europskog muškarca.

7. Dužnost francuskog predsjednika Charles de Gaulle (1890. – 1970.) obnašao je od 1958. do 1969. godine (na slici!). Nakon što je dao ostavku, odbio je mirovinu na koju je imao pravo te je zadnju godinu proveo na rubu siromaštva. Umro je od cerebralne aneurizme, prethodno sredivši da mu nijedan predsjednik ni ministar ne dođe na pogreb. Do posljednjeg počivališta prevezen je na tenku a, kad su ga spuštali u grob, počela su zvoniti zvona u čitavoj Francuskoj.

Piše: Lucija Kapural

Komentari