Prije 80 milijuna godina, na području današnje Patagonije živio je dinosaur s neobičnim izbočenjima na glavi

Abelisauridi, poznati i kao Abelovi gušteri, porodica su dvonožnih dinosaura koji su, u razdoblju krede, nastanjivali južni superkontinent Gondwanu. Ovi mesožderi snažnih zadnjih udova te zakržljalih i degeneriranih prednjih udova bili su dugački između pet i devet metara, a na glavama su imali neobične brazde, udubine, kvrge i krijeste, koje su po svoj prilici služile privlačenju partnera, možda i zastrašivanju suparnika. Prvi put su opisani 1985. godine, a ime su dobili po čovjeku koji ih je otkrio, argentinskom paleontologu Robertu Abelu. Ta obitelj nedavno je dobila novog člana: na području Patagonije, u ostacima iz prapovijesti bogatoj formaciji Bajo de la Carpa, otkriven je besprijekorno očuvan fosil ranije nepoznate vrste, koja je dobila znanstveni naziv Llukalkan aliocranianus. Ovaj dinosaur pripadao je podredu Furileusauria, gmazovima s krutim kralježnicama srpolikog oblika, a živio je prije otprilike osamdeset milijuna godina, u kasnoj kredi. Premda je, s dužinom od pet metara, bio među manjim pripadnicima roda, radilo se o opasnom predatoru. “Ova životinja bila je iznimno brza, a uz to obdarena dugačkim, oštrim zubima i nevjerojatno razvijenim osjetom njuha. Lubanja joj je bila neuobičajeno kratka, sazdana od vrlo teških kostiju i puna različitih izbočenja, baš kao kod nekih vrsta današnjih krokodila”, ispričao je voditelj istraživanja Federico Gianechini, paleontolog sa Sveučilišta u San Luisu. “No, njegova najzanimljivija anatomska odlika bio je sinus u srednjem uhu, koji je bio ispunjen zrakom. Ova karakteristika, nikad ranije viđena kod nekoga Abelovog dinosaura, životinji je osiguravala sjajan sluh. Zanimljivo, i po ovom pitanju je Llukalkan aliocranianus sličan modernim krokodilima”. Ovaj predator živio je u isto vrijeme i na istom mjestu kao Viavenator exxoni, mnogo bolje istražena vrsta iz istog podreda. “Ovo otkriće je važno, jer ukazuje na veliku raznolikost u carstvu dinosaura na području današnje Patagonije”, objašnjava znanstvenik. “Uvjereni smo da nas u budućnosti na ovoj lokaciji čeka još mnogo uzbudljivih pronalazaka”.

Piše: Lucija Kapural


Komentari