Prije 73 milijuna godina, područjem današnjeg Meksika tumarali su dinosauri s neobičnim izraslinama na glavama

Hadrosauri, golemi biljožderi koji su u razdoblju kasne krede nastanjivali područje današnje Azije, Europe, Afrike, Antarktike te Sjeverne i Južne Amerike, zbog glave slične onoj u patki poznati su i kao “dinosauri s pačjim kljunom”. Imali su jedinstven način žvakanja: gornja čeljust, koja se gurala prema naprijed i ustranu, grebala se o onu donju, efikasno mrveći hranu. Bio je to najsloženiji sustav žvakanja ikad razvijen kod drevnih gmazova, usporediv s onim u današnjih sisavaca. Mogli su doseći dužinu od petnaest metara, a bili su specifični po koštanoj krijesti na glavi. Oko njene fukncije dugo su se lomila koplja u znanstvenoj zajednici, da bi na kraju prevladalo mišljenje kako je služila za privlačenje partnera, kao što je kod ornamentalnih dijelova fizionomije često riječ i kod današnjih vrsta.

Nedavno, na sjeveru Meksika, znanstvenici su otkopali fosilizirane ostatke ranije nepoznatog hardosaura. Tlatolophus galorum, kako je vrsta nazvana, ovo područje je nastanjivao prije otprilike sedamdeset tri milijuna godina. Pripadao je Parasaurolofinima, rodu hadrosaura u kojeg je već spomenuta koštana krijesta bila osobito izražena. Bila je, spekuliraju stručnjaci, digačka gotovo metar i pol, a najvjerojatnije je bila žarko crvene boje. “Ovaj gmaz bio je dugačak između osam i dvanaest metara te, po svemu sudeći, poprilično osebujan”, ispričao je voditelj istraživanja Ángel Ramírez-Velasco, paleontolog sa sveučilišta Universidad Nacional Autónoma de México. “Njegove uši primale su zvukove niske frekvencije, pa pretpostavljamo da je bio miran, no ‘brbljav’ dinosaur. Nadalje, postoje dokazi da je emitirao glasne i prodorne zvukove, kojima je plašio predatore”. Ostaci ove impresivne životinje pronađeni su u prapovijesnim fosilima bogatoj formaciji Cerro del Pueblo, u blizini gradića Irapuata. Riječ je o najpotpunijem kosturu hadrosaura koji je ikad otkopan.

Piše: Lucija Kapural


Komentari