Škorpioni, poznati i kao štipavci, najstariji su člankonošci iz razreda paučnjaka (Arachnida) – poznati su još od silura. Pogled na njih mnoge će ispuniti jezom, i to s dobrim razlogom: brojne vrste oboružane su snažnim otrovom, a njihov ubod može biti smrtonosan za čovjeka. Većinom žive u tropskim i suptropskim krajevima, ali ih ima i u hladnijim područjima te u gotovo čitavoj Europi. Danju se pretežno zadržavaju pod kamenjem, dok noću izlaze u lov na kukce i pauke. Srećom, današnji škorpioni nisu “grmalji” – u prosjeku su dugački oko šest centimetara. Oni prapovijesni, koji su živjeli u moru, bili su, međutim, druga priča.
Fosil jednoga takvog primjerka nedavno je pronađen u Kini, na području formacije Xiushan. Terropterus xiushanensis, kako je novootkrivena vrsta nazvana, živio je prije 435 milijuna godina, u razdoblju silura. Riječ je o euripteridu, morskom škorpionu koji je bio metar dugačak i oboružan otrovnom bodljom na zatku. “Posebnost ove vrste bile su dugačke i snažne noge prepune šiljaka, koje su služile za hvatanje plijena”, ispričao je voditelj istraživanja Bo Wang, profesor na Institutu geologije i paleontologije u Nanjingu. “Ovakvu anatomsku odliku viđamo kod nekih današnjih pauka”.
Riječ je o važnom otkriću – u ovom rodu prapovijesnih morskih škorpiona poznate su samo još četiri vrste: norveški Mixopterus kiaeri, američki Mixopterus multispinosus, estonski Mixopterus simonsoni te škotski Lanarkopterus dolichoschelus. Gigant plosnata tijela po svoj je prilici bio opasan predator u morskom ekosustavu. Nije, međutim, bio najveći – prije 367 milijuna godina, prapovijesnom oceanima plivao je strašni Pentecopterus. Nazvan po grčkome bojnom brodu, mogao je dosegnuti dužinu od – metar i osamdeset centimetara!
Piše: Lucija Kapural
