Prapovijesni “tenkovi”: Zašto su drevni biljojedni dinosauri dobili koštane oklope?

Slika: YouTube screenshot

Zbog predatora poput tiranosaura, sedam tona teških nemilosrdnih ubojica, neke vrste dinosaura su se prilagodile na uistinu osebujan i efikasan način: tijekom kasne krede, preobrazile su se u svojevrsna oklopna kola!

Kvrgavi gušter

Nordosaur, krupni no spori biljojed čiji su fosilni ostaci pronađeni na području američke savezne države Wyoming, u potpunosti je zaslužio svoj naziv (“kvrgavi gušter”). Jedan od prvih oklopljenih dinosaura, tijelo je štitio mnoštvom koštanih ploča dodatno ojačanih roščićima. Protezale su se od životinjine glave do repa, a jedina slaba točka bio je nezaštićeni trbuh.

Paleontolozi su nedavno iznijeli uistinu zanimljivu tezu – da se, prilikom napada, trbuhom priljubljivao u zemlju i ukopavao noge u tlo. Zahvaljujući tome, kako bi se njime pogostili, predatori su ga morali okrenuti na leđa.

 


Bat smrti

Sličnim koštanim oklopom mogao se “pohvaliti” ankilosaur, četveronožni biljojed koji je nastanjivao područje današnje Sjeverne Amerike i Azije. Osim one namijenjene obrani, razvio je moćnu napadačku karakteristiku: koštanu kuglu na repu kojom je mahao prema neprijatelju.

Budući da je bio veći od slona, tim “batom” mogao je oboriti i najkrupnije napadače. Ako bi, primjerice, tiranosauru njime slomio nogu, predatora je po svoj prilici čekala smrt – onako nepokretan, bio je prepušten na milost i nemilost drugih mesojednih dinosaura.

Ankilosauri (YouTube screenshot)

Moćni rogovi

Ceratopsidi su pak imali šiljaste rogove na njušci i koštani ovratnik koji je služio kao štit. S potonjim su bili povezani snažni vratni mišići, koji su omogućavali brze pokrete glave u stranu tijekom borbe.

Najpoznatiji pripadnik porodice ipak je bio triceratops: brz i oštrog vida, glave zaštićene koštanom pločom iz koje su virila dva roga duža od metra i oboružan još jednim manjim nosnim rogom, devet metara dugačak biljojed bio je pravi prapovijesni tenk.

Mogao je zadati teške ozljede grabežljivcu i suparničkom mužjaku, a fosilni ostaci pokazuju da je bio ratoborna životinja: na mnogim kostima otkrivena su oštećenja zadobivena u borbama. Osim za obranu, spekuliraju znanstvenici, moćni rogovi služili su mu za privlačenje partnera.

Piše: Lucija Kapural

Komentari