Na današnji dan

Pragmatični um mongolskog vladara: Veća je korist od živog Kineza koji plaća porez nego od mrtvog koji to ne čini

Slika: YouTube screenshot

Bio je jedan od najmoćnijih ljudi u povijesti. Prvi je mongolski vladar koji je zavladao praktički cijelom Kinom, a opseg njegovih osvajačkih pohoda čak je i za današnje pojmove vojne mobilnosti bio začuđujuće širok – njegove trupe izvršile su invaziju Vijetnama, Burme (današnji Mjanmar), pa čak i današnje Indonezije. Uostalom, bio je predodređen za veličinu: njegov djed Džingis-kan, osnivač mongolske države, zapovijedao je vojskom koja je njegovu vlast proširila na golema područja, masovno uništavajući gradove te pretvarajući njihovo stanovništvo u roblje. Za razliku od djeda, unuk je bio čovjek hladne glave, spreman na učenje na greškama – kako tuđim tako i vlastitim. Donosimo zanimljivosti o Kublaj-kanu!

1. Godine 1251. povjerena mu je uprava sjeverne Kine i vođenje rata za dovršenje osvajanja južne Kine. Potonjom je vladala dinastija Song, a Kublaj-kan ju je svrgnuo te ondje prvi put u povijesti uspostavio stranu vlast. Iznimno pragmatičan čovjek, zapamćen je kao prvi veliki kan budist – i to u tibetanskoj tradiciji – a prema kineskoj kulturi pokazivao je izrazitu sklonost: u upravi se, primjerice, okružio mahom kineskim savjetnicima. Osnovavši prijestolnicu Khanbalik odnosno “Kanov grad” (današnji Peking), proglasio se osnivačem dinastije Yuan. Do 1279. zauzeo je čitavu ovu mnogoljudnu zemlju, koja je pod njegovom vladavinom ekonomski prosperirala, pokorio Koreju i Indokinu te su njegovo vrhovništvo priznavale sve mongolske države od Zlatne Horde u Rusiji do Kine.

2. U borbi za vlast, kako bi uopće postao kan – vrhovni vladar Mongola – morao je svladati mlađeg i krvoločnijeg brata Arika Bekea. Ovaj, za razliku od njega, nije bio ni najmanje pragmatičan – Kineze je planirao jednostavno poubijati, te dijelove njihove zemlje pretvoriti u pašnjake za mongolske konje… Kublaj je, srećom, poslušao savjetnike, zaključivši kako je veća korist od živog Kineza koji plaća porez nego od mrtvog koji to ne čini.

3. U Europi je postao slavan poglavito zaslugom Marka Pola, koji je na njegovu dvoru proveo više godina. Kasnije, u djelu “Knjiga svjetskih čudesa”, poznatom i pod nazivom “Milijun”, moreplovac je o kanu pisao kao o idealu univerzalnog vladara. Polo je dobrim dijelom bio u pravu: Kublaj-kan je propagirao vjersku toleranciju te je održavao diplomatske odnose s europskim kršćanskim vladarima i rimskim papom, ali i s muslimanima.

4. Za njegove vladavine, u Kini je svatko kome je usjeve uništio grom bio oslobođen poreza naredne tri godine. Odluka nije bila motivirana altruizmom nego praznovjerjem – smatralo se da je grom znak Božje ljutnje, koja bi se mogla prenijeti i na onoga tko ubire namete.


5. U dva navrata – 1274. i 1281. godine – pokušao je osvojiti Japan, no oba je puta pomorska invazija neslavno završila. Mongolska vojska imala je bolje oružje i taktiku, no vjetar rata dvaput je osujetio njen plan – kad kažemo vjetar, doista mislimo na vjetar! Snažan tajfun je, naime, uništio većinu mongolskih brodova, čime je invazija broj jedan propala. Uvjereni da se viša sila uplela u klimatske prilike, Japanci su od tada tajfun počeli nazivati kamikaze (“božanski vjetar”). Druga invazija bila je kopija prve: Kublaj-kanove trupe opet je zaustavio olujni vjetar, a Japanci su vjerovali kako ga je prizvao njihov car, netom pristigao s hodočašća na kojem je molio za božansku pomoć!

6. Dao je sagraditi raskošnu palaču u Xanadu (današnji Shantou), arhitektonski biser starog svijeta. U njoj je držao oko pet tisuća mastifa, izuzetno krvoločnih pasa koji mogu težiti i preko sedamdeset kilograma.

7. Kublaj-kan je umro na današnji dan, 18. veljače 1294. godine. “Veliki kosac” odnio ga je u sedamdeset osmoj godini, u njegovoj prijestolnici Khanbalik, na području današnjeg Pekinga. Zadnjih godina, vladarovo zdravlje bilo je teško narušeno, čemu je doprinijela smrt obiljenog sina Zhenjina, koji je trebao postati njegovim nasljednikom. Utjehu je potražio u iću i piću, a neumjerenost ga je dovela do pretilosti, guše i dijabetesa.

8. Poetski spomenik ostavio mu je engleski romantičarski pjesnik i esejist Samuel Taylor Coleridge (1772. – 1834.), u čuvenoj poemi “Kublaj-kan”. Zanimljivom Coleridge ju je napisao nakon živopisna sna o mongolskom vladaru, uzrokovana konzumacijom opijuma. Nakon što je napisao pedesetak stihova, prekinuo ga je posjet znanca. Kad se vratio pisanju, više se nije mogao sjetiti sna i tako nikad nije dovršio čuvenu poemu.

9. U filmu “Građanin Kane”, klasiku Orsona Wellesa, medijski magnat Charles Foster Kane uspoređen je upravo s Kublaj-kanom, tim više što se golema Kaneova rezidencija na Floridi zvala Xanadu.

Piše: Lucija Kapural

Komentari